KALOGJERA, Damir

KALOGJERA, Damir, anglist (Korčula, 27. VII. 1932). U Zagrebu završio gimnaziju 1951. te diplomirao anglistiku i južnoslavenske jezike i književnosti 1956. Poslijediplomski studij završio na University of Durham i University Collegeu u Londonu 1963, na zagrebačkom Filozofskom fakultetu doktorirao 1965. tezom Upotreba anomalnih glagolskih oblika: shall, will, should, would u današnjem književno-razgovornom engleskom jeziku. Asistent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1957–64, potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1964. lektor, od 1969. docent, od 1974. izvanredni i od 1982. redoviti profesor engleske lingvistike. Umirovljen 2002. kao professor emeritus. Kao istraživač i gostujući predavač boravio na Pennsylvania State University u University Parku 1966–67. i 1980, School of Slavonic and East European Studies u Londonu 1973–75, University of Nottingham 1983–84. i 1993–94. Znanstvenim i stručnim člancima surađivao je u časopisima Moderna Språk (Visingsö 1962), Putevi (1962), Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1963), Jezik (1965–66), Filološki pregled (Beograd 1966), Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia (SRAZ) (1966–68, 1972–73, 1975–76, 1991–92, 1997), General Linguistics (University Park 1968), The Yugoslav Serbo-Croatian – English Contrastive Project (YSCECP) Reports (1969–71), Strani jezici (1972–73, 1984, 1991, 1994), Folia Slavica (Bloomington, Indiana, 1978), Sociolinguistica (Tübingen 1989), Filologija (1992–93, 1995), Suvremena lingvistika (1992, 1996), International Journal of the Sociology of Language (Berlin—New York 2001). Uređivao je časopis Strani jezici (1979–89), a s V. Ivirom uredio je zbornik Languages in Contact and Contrast (Berlin—New York 1991). Njegovo se znanstveno zanimanje prvo očitovalo u istraživanju sintakse modalnih glagola, čemu je posvetio doktorsku tezu, potom ga je proširio kontrastivnom analizom engleskoga i hrvatskoga modalnoga glagolskoga sustava s opisom njihovih tipoloških sličnosti i razlika. O tom je objavio studiju A Contrastive Study of English Modals and Their Equivalents in Serbo-Croatian (1982), koje je verzija, dijelom izmijenjena, objavljena u djelu Chapters in Serbo-Croatian – English Contrastive Grammar (Zagreb 1985). Izdvajaju mu se i radovi s područja sociolingvistike, napose o odnosu dijalekata i standardnoga jezika (O odnosu standardni jezik – regionalni dijalekt. Jezik, 1965–66, 1), o stajalištima govornih zajednica prema dijalektu, pri čem razmatra neke nedorečenosti o tom pitanju u hrvatskoj filologiji (Attitudes to Dialects and Language Planning u zborniku Language Planning in Yugoslavia. Columbus, Ohio—London 1994), te o dvojezičnosti (Rudimentary Bilingualism. SRAZ, 1991–92, 36–37), gdje analizira jezične dodire na primjeru jednoga dalmatinskoga gradskoga govora, kada jedan jezik (hrvatski), prije niži član diglosične situacije, potiskuje drugi (talijanski), prije prestižni član, i stječe viši status. Piše i o vanjskim, društvenim utjecajima na promjene u jeziku, tako o utjecaju političke korektnosti na standardnu britansku i američku uporabu i reakcijama na takva nastojanja (zbornik History and Perspectives of Language Study. Amsterdam—Philadelphia 1999) te uspoređuje tradicionalni engleski preskriptivizam i neopreskriptivizam koji slijedi nove društvene ideologije (Preispitivanje jedne lingvističke doktrine. Suvremena lingvistika, 1996, 1–2). Bavi se i opisom konkretnih mjesnih govora te u članku »Arhaizacija« dijalekatskog vokabulara (Suvremena lingvistika, 1992, 18) pokazuje dva sloja u mjesnom govoru, jedan neobilježen, namijenjen svakodnevnoj komunikaciji, i drugi, naglašeno lokalan po arhaizmima, koji služi obilježavanju pripadnosti određenoj govornoj zajednici. S engleskoga je preveo Vremenski stroj H. G. Wellsa (Zagreb 1969). Član je Association internationale de linguistique appliquée, European Society for the Study of English.