KOLESARIĆ, Vladimir

KOLESARIĆ, Vladimir, psiholog (Virovitica, 14. V. 1939). Gimnaziju završio 1959. u Virovitici, psihologiju diplomirao 1965. te doktorirao 1979. tezom Adaptacija i rekuperacija kod električki izazvanih fosfena na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Ondje je na Odsjeku za psihologiju od 1962. laborant, 1965. asistent, 1980. docent, od 1986. redoviti profesor. Vodio poslijediplomski studij psihologije 1986–90, a 1992. predavao na Sveučilištu u Trstu. Glavna su mu područja istraživanja psihofizika, percepcija te osjetilna i zdravstvena psihologija. Bavi se darovitom djecom i mladeži, aspektima rada i umora, postupcima selekcije, istražuje smisao za humor te kvalitetu življenja, konstruira mjerne instrumente za ispitivanje kognitivnih i konativnih funkcija (za njihovu primjenu sastavlja priručnike), a zanima se i za povijest hrvatske psihologije. Suosnivač je i voditelj Centra za psihodijagnostičke instrumente pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2004). Radove objavljuje u periodicima Acta Instituti psychologici Universitatis Zagrabiensis (1964, 1967, 1980, 1987), Revija za psihologiju (1970, 1991; Review of Psychology 1994–96; glavni urednik od 1989), Primijenjena psihologija (1982–84, 1986–87, 1989, 1991), Psihologija (Beograd 1983–84), Alcoholism (1986), Liječnički vjesnik (1986), Sveučilišni vjesnik (1988), Napredak (1996), Suvremena psihologija (1998–99, 2002), u zbornicima kongresa psihologa Jugoslavije (Zagreb 1966, Beograd 1969, 1988), u izdanjima Dani Ramira Bujasa (1973, 1980, 1984, 1993, 1995, 1997, 1999, 2001, 2003) i Dani psihologije (1984, 2000, 2002, 2004), konferencija hrvatskih psihologa (Zagreb 1993, 2000, Dubrovnik 1998) i Alps-Adria Psychology Symposium (1996, 2002). Objavio je studije Vidni osjeti izazvani električnim podraživanjem oka (Zagreb 1981) i Analiza varijance u psihologijskim istraživanjima (Osijek 2006). Suautor je udžbenika Psihologija (Zagreb 1992, 14 izd. do 2005) i Zdravstvena psihologija (Jastrebarsko 1998, 2002²), priručnika Uvod u psihologiju (Zagreb 1991), Psihologijskoga rječnika (Zagreb 1992, Jastrebarsko 2005²), Statističkoga rječnika (Jastrebarsko 1999, 2003), izdanja Tolerancija u svakidašnjem životu (Jastrebarsko 2003, 2 izd.; 2005³) te u Zagrebu objavljenih publikacija o pomoći ratnim stradalnicima Psihologija i psiholozi u obrani domovine (1991), Psihološka pomoć ratnim stradalnicima (1991, 1993, 1995) i Povratak prognanika (1995, 6 izd. do 1996). Napisao je poglavlja u zagrebačkim izdanjima Klinički i psihološki aspekti kroničnih bolesnika (1986), Teorijski, metodološki i društveni aspekti pojave nadarenosti (1988), Sveučilište u razvoju znanosti od 1669. do danas (1990), Poglavlja iz vojne psihologije (1992) i Psihološka i duhovna pomoć pomagačima (1995), uredio zbornike Kvaliteta življenja prognanika (Zagreb 1994) i Psihologija i nasilje u suvremenom društvu (Osijek 2007) te s Mirjanom Krizmanić s engleskoga preveo priručnik S. A. Rathusa Temelji psihologije (Jastrebarsko 2001). Predsjednik Hrvatskog psihološkog društva 1998–2002. te član International Society of Theoretical Psychology.