KOLIN, Marcel

traži dalje ...

KOLIN, Marcel (Marćel), publicist (Dubrovnik, 24. VI. 1888 — Dubrovnik, 10. XII. 1948). Gimnaziju polazio u rodnom gradu, učiteljsku školu završio 1906. u Arbanasima. Učiteljevao u Drnišu, Sinju i Imotskom. Na poč. I. svjetskoga rata preko Italije i Švicarske izbjegao u Južnu Ameriku, gdje je u Limi organizirao prikupljanje priloga za Jugoslavenski odbor, a od 1915. u Antofagasti bio kućni učitelj, tajnik Privremene uprave Jugoslavenske narodne obrane, prvi ravnatelj njezine pučke škole i urednik glasila Jugoslovenska škola 1917. U Zagrebu je od 1920. ravnatelj društva »Jugoslavija film«, pri kojem potiče snimanje dokumentarnoga ciklusa Lijepa naša domovina, namijenjena iseljenicima, i niza u suradnji s Etnografskim muzejom te vodi Školu za kinematografsku glumu. God. 1924. zaposlio se pri zagrebačkom odjelu Ministarstva prosvjete, od 1925. tajnik je u Oblasnom odboru Podmlatka Crvenoga krsta, pa referent u Narodnoj zaštiti te od 1932. u Korčuli upravitelj Doma za smještaj siročadi jugoslavenskih iseljenika i mornara i 1935–41. Mornarske škole kraljevića Tomislava. Nakon II. svjetskoga rata djelovao je u dubrovačkom ogranku Crvenoga križa. U svojem se publicističkom radu na talijanska presezanja osvrnuo višejezičnim zemljovidom Zemlja Srba, Hrvata, Slovenaca (1917; popratni tekst pretiskan u Arhivu Jugoslovenske narodne obrane iz Južne Amerike 1937; na kritike zbog troškova odgovorio brošurom Moja duznost. Antofagasta 1919) i istoimenom brošurom (1918; oboje Buenos Aires), a u knjižici iz 1920. pisao je o političkim akcijama iseljenika i njihovim pogledima u doba stvaranja jugoslavenske države. Objavio je i knjižice o opismenjivanju pučanstva (1911) i Podmlatkovim kinematografima (1926), brošuru Slava Jean Henri Dunant-u, plemenitom osnivaču Društva Crvenoga krsta (Zagreb 1928; suautor K. Brössler), zbirku kazivanja peljeških kapetana (1934) te sastavio Jugoslovensku čitanku (Antofagasta 1916) za školu u Antofagasti i Priručnik za školske kuhinje Podmlatka Crvenog križa (Zagreb 1929). Surađivao u periodicima Dubrovnik (1907) i Crvena Hrvatska (1911), iseljeničkim listovima Jugoslavensko oslobođenje, Pokret, Jugoslavija i Jugoslovenska država (svi Antofagasta), Jugoslavenska domovina (Punta Arenas) i Jadran (Buenos Aires) te, najviše karitativnim temama, u izdanjima Demokratija (Beograd 1919), Jugoslavenski Lloyd (1919–20), Novo doba (1920), Dom i svijet (1921, 1940), Nova Evropa (1921), Riječ (1921), Pokret (1922), Iseljenik (1925–28; urednik), Ferijalna kolonija (1927; urednik), Kalendar Crvenog križa (1929), Slobodna tribuna (1929), Narodna zaštita (1930–33; urednik 1931), Liga naroda (1932), Narodne novine (1932), Podmladak Jadranske straže (1934), Dubrava (1935, 1940–41), Jadranska straža (1935), Mornar (1935) i Novosti (1940–41). Među prvima u nas pisao o ulozi filma u odgoju i naobrazbi (Almanah Podmlatka Društva Crvenog krsta, 1928; suurednik). Promicao osnutak Pomorskoga muzeja u Dubrovniku (u kojem se danas nalazi dio njegove zbirke) i bio zaslužan za postavu pomorskih izložba u Korčuli 1935. i Dubrovniku 1941. Korespondencija mu se čuva u HDA (fond Jugoslavenska narodna obrana) i NSK. Potpisivao se i inicijalima.

DJELA: Kako ćemo se osloboditi analfabetizma. Dubrovnik 1911. — Jugosloveni u Južnoj Americi u radu za svoj narod. Zagreb 1920. — Prosvjetni kinematografi Podmlatka Crvenog krsta. Zagreb 1926. — Jedrenjaci. Zagreb (1934), 2006² (dopunio I. Kolin).
 
LIT.: R. M.: (Prikaz knj. Kako ćemo se osloboditi analfabetizma). Crvena Hrvatska, 20(1911) 76, str. 2–3. — Kolo saradnika oko »Jugoslavije« u Antofagasti. Arhiv Jugoslovenske narodne obrane iz Južne Amerike, 1(1934) I/3, str. 94. — List »Pokret« u Antofagasti. Ibid., II/8, str. 254. — (Prikaz knj. Jedrenjaci). Jadranska straža, 13(1935) 4, str. 175. — A. B-ć.: Pedesetgodišnjica Marcela Kolina. Novi Iseljenik, 17(1938) 10, str. 3–5. — Lj. Antić: Naše iseljeništvo u Južnoj Americi i stvaranje jugoslavenske države 1918. Zagreb 1987. — I. Škrabalo: 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.–1997. Zagreb 1998. — V. Majcen: Obrazovni film. Zagreb 2001. — T. Macan: Pred osmrtnicama (I. dio), 1. Dubrovnik, 15(2004) 4, str. 214–216. — M. Slukan-Altić: Kartografski izvori između povijesti i politike ili kako lagati kartama. U: Hrvatska historiografija XX. stoljeća. Zagreb 2005, 316–317, 322. — K. Erceg: Život kao dobročinstvo. Matica, 56(2006) 12, str. 46–47.
 
Paulina Radonić Vranjković (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KOLIN, Marcel. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9766>.