KARLETZKY

traži dalje ...

KARLETZKY (Karlecki), riječka tiskarska obitelj. Prvi se u Hrvatskoj nastanio Lovro (Laurentius Aloisius, Lorenzo, Lovrenz, Lovrinc, u. prije 1800), podrijetlom Čeh, koji je učio u tiskari J. T. Trattnera u Beču, potom radio u J. F. Egera u Ljubljani. God. 1779. dobio je dozvolu gradskoga poglavarstva za otvaranje javne tiskare te postao prvim registriranim tiskarom u Rijeci (»Regii Gubernii totiusque litoralis Hungarici typographus«). Nakon zatvaranja glagoljske tiskare Š. Kožičića Benje 1531, bila je to prva latinična tiskara u Rijeci i jedina gradska u prvih četrdesetak godina djelovanja. Isprva je bila smještena u prostorijama isusovačkoga sjemeništa, a kad je obitelj izgradila vlastitu kuću u novom dijelu grada (danas na Trgu Republike Hrvatske), preseljena je u nju. Nakon Lovrine smrti posao je 1800. preuzela njegova udovica Rosina kao zastupnica maloljetnih sinova Josipa (Giuseppe, Osip, Joseph; 1783–1853) i Antona (Antonio; 1783–1875). Oni su od 1819. vodili tvrtku pod imenom Stamperia Fratelli Karletzky, poslije i Tiskarnica Bratje Karletzky, a posjedovali su i knjigovežnicu, manju knjižaru i papirnicu. God. 1876. posao su preuzeli Josipov sin Francesco (rođ. 1818) i unuk Giuseppe (1849–1918). Premda nije zadovoljivala visoka tehnička mjerila, tiskara je razvila znatnu nakladničku djelatnost. U njoj su tiskana djela na hrvatskom, talijanskom i mađarskom jeziku. God. 1781. tiskan je popis lijekova Taxa medicamentorum – Tassa delli medicinali, a 1790. prvo djelo na hrvatskom jeziku Pisme koje se pivaju pod svetom missom zajedno s’ pismom prid pridiku. Izdanja na hrvatskom bila su pretežno vjerskih značajka i namijenjena puku; među istaknutijima su Pokornik uppuchjen za dobro, i spasonosno ispoviditise M. P. Grbčića (1800), misal I. K. Ježića Epistole i evanjelja priko svega litta po redu Missala rimskoga skupno molitvami i blagoslovmi u jezik slovinski prinesena, tzv. Šćavet (1824), Narodni hrvatski odvjetnik ili Savjetni priručnik I. Jurašića (1878). Tiskana su i djela F. Vrinjanina, M. Ožegovića, M. Bogovića, F. Kurelca, Š. Starčevića i dr., školska izvješća, trgovački pravilnici, shematizmi, te novine (Notizie del giorno, 1813–14; Eco del litorale ungarico, 1843–45; Studio e lavoro, 1876–79). Tiskara je prestala s radom 1889. Obiteljske portrete naslikao je 1832. C. von Mayr.

LIT.: K. Zolnai: A magyarországi olasz nyomtatványok (1699–1918). Budapest 1932, 30–55. — T. Blažeković: Fluminensia Croatica. Zagreb 1953, 18–25. — V. Štefanić: Glagoljica u Rijeci. Rijeka. Zbornik. Zagreb 1953, 425. — V. Antić: Rijeka u hrvatskoj književnosti XIX. i početkom XX. stoljeća. Ibid., 481–483. — W. Twardzik: Opis Rijeke s početka 19. stoljeća iz pera Josipa Završnika. Dometi, 20(1987) 4, str. 272. — Povijest Rijeke. Rijeka 1988, 198–200. — B. Vižintin: Umjetnička Rijeka XIX. stoljeća, slikarstvo–kiparstvo. Rijeka 1993. — S. Škrbec: Riječka zvijezda Gutenbergove galaksije. Rijeka 1995. — I. Lukežić: Liburnijski torzo. Crikvenica—Rijeka 1999, 128–130. — Riječka tiskara Karletzky 1779.–1894. Rijeka 2005.
 
Irvin Lukežić (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KARLETZKY. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9812>.