KOMLJENOVIĆ, Josip

KOMLJENOVIĆ, Josip (Joža), baletan, baletni pedagog i koreograf (Bihać, 14. II. 1927 — Rijeka, 12. VII. 2003). U Osijeku balet isprva učio privatno, potom 1952–54. u Š. Suhoga u baletnom studiju pri Gradskoj muzičkoj školi; usavršivao se u baletnoj pedagogiji i koreografiji 1968–69. u N. I. Tarasova u Državnom institutu kazališne umjetnosti (GITIS) u Moskvi. God. 1946–55. član je baletnoga ansambla HNK u Osijeku, od 1955. član, 1956–71. solist i do umirovljenja 1977. voditelj Baleta Narodnoga kazališta »Ivan Zajc« u Rijeci. Ondje je 1970. i 1986. obnovio i vodio baletni studio. Kao solist ostvario glavne uloge u baletima Ohridska legenda (S. Hristić, 1956), Peer Gynt (E. Grieg, 1957), Čudesni mandarin (B. Bartók, 1957), Faunovo poslijepodne (C. Debussy, 1958), Vibracije (K. Fribec, 1958), Žetva (B. Papandopulo, 1959), Đavo u selu (F. Lhotka, 1961), Klasična simfonija (S. Prokofjev, 1961), Simfonijska poema (G. Gershwin, 1961), Petruška (I. Stravinski, 1962), Dubrovačke šene (B. Bjelinski, 1964), Giselle (A. Adam, 1964), Svečanost (J. Haydn, 1965), Čovjek pred zrcalom (M. Kelemen, 1965), Licitarsko srce (K. Baranović, 1967) te Qo+H³+H²=He⁴+n+Q (Papandopulo, praizvedba 1966), koji je i koreografirao. Plesne je prizore koreografirao u operama Stari mladić (T. Vidošić, praizvedba 1960), André Chénier (U. Giordano, 1962), Prodana nevjesta (B. Smetana, 1970), Život na Mjesecu (Haydn, 1974), Morana (J. Gotovac, 1974), opereti Poljačka krv (O. Nedbal, 1970) i s M. Kirbosom u glazbeno-scenskoj reviji Od Havaja do Opatije (P. Ábrá­hám, 1960) u riječkom Narodnom kazalištu, u Kazalištu lutaka »Domino« (R. Benatzky, Moja sestra i ja, 1962) te u HNK u Osijeku (I. Tijardović, Splitski akvarel i G. Donizetti, Kći pukovnije, 1974; Nedbal, Poljačka krv, 1975. i T. Jones i H. L. Schmidt, Zanesenjaci, 1977). Od 1955. djelovao je u Pionirskom kazalištu u Rijeci, gdje je vodio baletni studio i postavio više zapaženih i nagrađivanih plesnih predstava, među kojima su Pinokio (Bjelinski, 1964), Kopelija (Nagrada grada Rijeke 1965), Djeca velegrada (B. Adamič, 1966), Volim te (M. Kušec, M. Matošec i Adela Dobrić, 1974), Cvrčak i mrav (Nagrada grada Rijeke 1982), Ščelkunčik (P. I. Čajkovski, 1988).