Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KASTL, Sonja, balerina, koreografkinja i baletna pedagoginja (Zagreb, 14. VII. 1929). U Zagrebu polazila klasičnu gimnaziju 1940–47. Balet učila u Mercedes Goritz-Pavelić 1936–37. i Margarite Froman 1938–45, isprva u »Dječjem carstvu«, potom u Umjetničkoj školi. Usavršivala se od 1952. u M. Jovanovića i Đurđe Đurđan u zagrebačkom HNK i 1955/56. u Mary Skeaping u školi E. Cecchettija u Londonu te Olge Preobraženske i Nore Kiss u Parizu. Polazila i Glumačku školu pri HNK 1944. Iako je ostvarila glavnu ulogu u filmu Zastava (B. Marjanović, 1949), odlučila se za baletnu karijeru. U HNK je stalna članica baletnoga ansambla od 1945, solistica od 1952. te prvakinja baleta 1954–64, kad zbog ozljede prestaje plesati. God. 1965. postaje prvom ravnateljicom tada osamostaljena Baleta, u kojem je do umirovljenja 1970. bila i koreografkinja, pedagoginja i baletna majstorica. Na istim je dužnostima u baletnom ansamblu Gradskoga kazališta u Klagenfurtu 1970–72. Usporedno je 1957–86. djelovala kao baletna pedagoginja u Školi za balet i ritmiku. Od 1989. kao koreografkinja i baletna pedagoginja stalna je suradnica Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«. God. 2000–03. predavala je scenski pokret na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i njezinu područnom odjelu u Osijeku. U HNK te na gostovanjima u nas i u inozemstvu ostvarila je vrhunske domete baletne umjetnosti. Isticala se scenskom pojavom naglašene lakoće i poetične siluete lirskih izražajnih linija te suverenom tehnikom koja je omogućivala lakoću i virtuoznost izvedbe i poticala prirodnost kretanja. Kreirala je plesački i glumački izražajne interpretacije mnogobrojnih glavnih uloga klasičnoga i suvremenoga baletnoga repertoara: Trnoružica, Francesca da Rimini (P. I. Čajkovski, 1950, 1953), Coppélia (L. Delibes, 1951), Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi, Đavo u selu (F. Lhotka, 1951, 1954), Licitarsko srce (K. Baranović), Amazonke (I. Kogan Semenoff), Klasična simfonija (S. Prokofjev, sve tri 1953), Apollon musagète, Petruška (I. Stravinski, 1953, 1956), Romeo i Julija, Pepeljuga (Prokofjev, 1954, 1960), Čudesni mandarin (B. Bartók, 1958; I. nagrada na Baletnom bienalu, Ljubljanski festival 1960). Ostvarila i uspjelije solističke uloge u baletima: Čežnja (F. Chopin), Karneval (R. Schumann), Igre Colombine (A. Dvořák, sve tri 1946), Ohridska legenda (S. Hristić, 1949, 1955), Slike s izložbe, Noć na pustoj gori (M. P. Musorgski, 1952, 1958), Danse macabre (C. Saint Saëns, 1954), La Valse (M. Ravel, 1956), Ballet concerto (A. Vivaldi), Candelaria (C. M. Riesco, obje 1957), Snovi (B. Britten, 1958), Plesači (I. Lhotka Kalinski), Fantastična simfonija (H. Berlioz, obje 1959), Balada o mjesecu lutalici (D. Radić, 1960), Haydn – opus 88 (J. Haydn, 1961). Koreografirati je počela nakon školovanja u Parizu, gdje se upoznala s modernim zapodnoeuropskim plesnim izrazom. S Nevenkom Bidjin u zagrebačkom je HNK pretežno koreografirala balete na glazbu domaćih skladatelja: Simfonija o mrtvom vojniku (B. Sakač, 1959), Čovjek pred zrcalom (M. Kelemen), Susreti (I. Kirigin, oba 1963), Posljednja uloga (I. Kuljerić), Varijacije (P. Dešpalj, oba 1965), Učimo balet (Schumann – M. Belamarić, 1968), Othello (B. Blacher, 1973), Tri kavalira frajle Melanije (B. Papandopulo, 1976); u riječkom Narodnom kazalištu »Ivan Zajc«: Amerikanac u Parizu (G. Gershwin), Klasična simfonija (Prokofjev, oba 1961), Boléro (Ravel, 1962), Dubrovačke skice (B. Bjelinski), Igre (Dešpalj), Soba (G. Auric, sva tri 1964); u splitskom HNK 1964: Tri ratne priče (Sakač), Mlle Lilly (D. Savin), Simfonija in Re (L. Sorkočević), Međuigra (M. Prohaska). Samostalno koreografirala balete u kazalištima u Klagenfurtu (3 Ka, P. Kont i Tanz-Rondo, G. von Einem, 1970–72), Ljubljani (Baletni večer, 1985) i Rijeci (Preludij i fuga u e-molu, J. S. Bach, 1986). Za TV je 1957. koreografirala prvu baletnu emisiju (Sinfonietta legera, Savin), a 1970-ih više baleta: Poema ekstaze (A. Skrjabin), Passacaglia (A. Webern), Tamara (A. Hačaturjan). Posebno mjesto u njezinu djelovanju zauzima više od 100 koreografija za opere (Zagreb od 1958, Split od 1964, Rijeka od 1982, Osijek od 1985; Verona, operni festival 2000), operete i mjuzikle (»Komedija« od 1959; Maribor 1995–99). Koreografirala je i spektakle na ledu (otvaranje Europskoga prvenstva u umjetničkom klizanju u Zagrebu, 1974. i 1979; zatvaranje XIV. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 1984). Bila je predsjednica Društva baletnih umjetnika Hrvatske (1980–83) i Saveza baletnih umjetnika Jugoslavije (1983–89). Surađivala u Hrvatskom leksikonu i Hrvatskoj enciklopediji LZ te bila suurednica monografije 125 godina profesionalnog baleta u Hrvatskoj (Zagreb 2002). Dobitnica je nagrada za životno djelo »Vladimir Nazor« 1991. i hrvatskoga glumišta 1998.

LIT.: B. Marinković-Rakić (B.M.R.): Tri baleta. Vjesnik, 14(1953) 5. IV, str. 5. — Ista: Baletna premijera. Ibid., 25. VI, str. 5. — V. Fijan: Zagrebački balet. Ibid., 15(1954) 24. I, str. 5. — M. Graf: First Yugoslav Ballet in London. Dance and Dancers (London), 1955, February, str. 8. — K. Kovačević: Četiri nova jugoslavenska baleta. Borba, 28(1963) 23. V, str. 7. — A. Reiching: Festspielhaus plješće zagrebačkom baletu. Večernji list, 6(1964) 25. VIII, str. 7. — B. Đorđević: Ljubav prema teatru. Ibid., 19. IX, str. 9. — D. Erceg: Blještava scena i instrumentacija. Vjesnik, 26(1965) 6. XI, str. 6. — A. Tomašek: Široki raspon tema. Ibid., 17. XII, str. 5. — B. Đorđević: Najuspješnija sezona. Večernji list, 8(1966) 18. VI, str. 9. — M. Vogelnikova: V znamenju domače ustvarjalnosti. Delo (Ljubljana), 7(1966) 8. VII, str. 5. — B. Đorđević: Unatoč teškim uvjetima. Večernji list, 9(1967) 20. VI, str. 7. — A. Reiching (A. R.): Zagrebački balet oduševio Mainz. Ibid., 10(1968) 28. VI, str. 5. — M. Goritz-Pavelić: Wiedereröffnung des Kroatischen Nationaltheaters in Zagreb. Tanzarchiv (Köln), 18(1970) Januar. — Friedrichs Ballettlexikon. Hannover 1972. — M. Goritz-Pavelić: Die Drei Kavaliere des Fräulein Melanie. Tanzarchiv, 24(1976) 10, str. 367–368. — N. Herceg: Od »starog« – novo. Večernji list, 20(1976) 22. IV, str. 10. — Repertoar hrvatskih kazališta 1840–1860–1980, 1–2. Zagreb 1990. — (Intervjui): M. Dugandžija, Novi Vjesnik, 53(1992) 1. VII, Pr., str. 15. — V. Stojsavljević, Globus, 1994, 167, Pr., str. 21–22. — Ž. Slunjski, Vjesnik, 56(1995) 25. VI, str. 26. — M. Mordej Vučković, Ibid., 59(1998) 24. XI, str. 19. — B. Perharić: Umjetnička škola 1942. –1945. u Zagrebu. Zagreb 1995, 149. — V. Hrbud-Popović i N. Herceg: Škola za klasični balet u Zagrebu 1949–1999. Zagreb 1999, 88–89. — D. Craine i J. Mackrell: The Oxford Dictionary of Dance. New York 2000. — Repertoar hrvatskih kazališta, 3. Zagreb 2002. — N. Turkalj: Samobor u glazbenoj komediji. Vjesnik, 65(2004) 21. II, str. 16. — D. Schopf i M. Mordej Vučković: Sonja Kastl. Plesati znači živjeti. Zagreb 2007.
 
Višnja Hrbud (2009)