LUKA, glagoljaški pisar (XV. st.). Bio žakan u Vrbniku, gdje je, prema kolofonu, za popa Grgura 1445. prepisao glagoljski zbornik (Vatikanska knjižnica, sign. Borg. illirico 9): »Ě žak(a)nü Luka počehü pis(a)ti sie knigi popu Grguru v Vrbnici ke se knige zovu zrcalo.« Veći dio zbornika, koji sadržava 190 pergamentnih stranica veličine 19,2 × 13,1 cm, prijevod je staročeškoga djela Zrcadlo člověčieho spasenie, odn. kasnosrednjovjekovnoga spisa Speculum humanae salvationis. Slijede četiri homilije (na Božić, Svetu Trojicu, 13. nedjelju po Duhovima, 3. korizmeni utorak), od kojih je treća prijevod J. Husa, a mnogobrojni bohemizmi potvrđuju da su i ostale češkoga podrijetla (S. Ivšić, 1927–28). Zbornik žakna Luke, kako se često u literaturi naziva, ispisan je u dvama stupcima, lijepom uglatom glagoljicom s dosta kratica i jednostavnih inicijala, od kojih su mnogi crveni. Njegov nastanak veže se uz tradiciju praškoga samostana Emaus te ima iznimno književnopovijesno značenje, jer su prijevodi hrvatskih glagoljaša u Češkoj u XIV. i XV. st. prvi sačuvani prijevodi s češkoga jezika na hrvatski.
LIT.: I. Črnčić: Brojna vriednost slova . Rad JAZU, 1873, 23, str. 18–23. — I. Milčetić: Hrvatska glagoljska bibliografija. Starine, 1911, 33, str. 164, 202–203. — S. Ivšić: Dosad nepoznati hrvatski glagolski prijevodi iz staročeškoga jezika. Slavia (Praha), 1(1922–23) str. 38–39, 297–300. — Isti: Još o nepoznatim hrvatskim glagolskim prijevodima iz staročeškoga jezika. Ibid., 6(1927–28) str. 40–59. — V. Štefanić: Glagoljski rukopisi otoka Krka. Zagreb 1960. — J. Reinhart: Husova homilija na 13. nedjelju po Duhovima. Slovo, 2000, 50, str. 119–120, 138145, 188–189. — M. Kramarić: Bohemizmi u Zrcalu člověčaskago spasenja (1445) u kontekstu starohrvatskih prijevoda sa staročeškoga jezika (disertacija). Filozofski fakultet u Rijeci, 2015.
Ankica Šunjić (2021)
