KEGLEVIĆ, Petar

KEGLEVIĆ, Petar (Keglevich, Petrus), vojskovođa i ljetopisac (?, 23. I. 1603 — Lobor?, 1665). Utemeljitelj hrvatske grane obitelji. God. 1618. s bratom Nikolom spominje se na krunidbi Ferdinanda II. Habsburgovca za hrvatskoga i ugarskoga kralja. Studirao pravo u Bologni 1618–21. Od 1631. sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu, kao pukovnik 1632–33. i 1637. zapovijedao pukovnijama sastavljenima većinom od hrvatskih vojnika. Bio je kapetan u banskoj vojsci u Brkiševini 1634–36, a od 1636. prisjednik Banskoga stola. God. 1641. istaknuo se u borbama protiv Turaka kraj Gvozdanskoga, zapovijedao postrojbama kraj Kanizse te bio vrhovni kapetan Egerszega, a 1651. sudjelovao je u opsadi Segesda. Istodobno je više puta bio član saborskih i kraljevskih povjerenstava te kraljev povjerenik. Oko 1653. povukao se iz javnoga života i posvetio uređenju imanja Lobora. God. 1662. spominje se kao kolator župe u Zlataru, a 1664. kao zastupnik magnata Varaždinske županije. — Između 1661. i 1665. sastavio je ljetopis Conscripta quaedam notatu et memoria digna ab anno 1599, iuxta vero mea calendaria ab anno 1627, excepto calendario anni 1631, quod non extat, quae in regno Sclavoniae gesta, facta et perpetrata sunt (čuva se u knjižnici Mađarske akademije znanosti u Budimpešti, objavio F. Šišić 1918). U njem je zabilježio glavne događaje iz vlastita i života svoje obitelji te iznio podatke bitne za hrvatsku političku i gospodarsku povijest, a osobito – zbog vjerno prikazanoga života hrvatskoga plemstva u XVII. st. – za kulturnu povijest.