BUNIĆ, Josip
traži dalje ...BUNIĆ, Josip (Bepo, Pepo, Jozo), pjesnik (Dubrovnik, 27. II 1837 — Dubrovnik, 27. I 1875). Sin Pijerka, dramatičara i pjesnika. Osnovno i srednje školovanje završio u Dubrovniku, filozofski fakultet u Padovi. Nakon studija kraće je boravio u rodnome gradu, uključivši se u preporodna nastojanja i rad Narodne stranke. Prema nekim izvorima B. je u tom razdoblju redigirao za zagrebački Pozor dopise iz Dubrovnika pisane u preporodnom duhu. Tada je preveo na talijanski značajno djelo B. Šuleka Hrvatsko-ugarski ustav ili konstitucija (Lo statuto croato-ungarico. Split 1861), koje je imalo velikog političkog odjeka. Potom je bio profesor hrvatskog i talijanskog u splitskoj gimnaziji (1863–68), a vodio je i tečajeve hrvatskoga jezika u Narodnoj slavjanskoj čitaonici. Po svemu sudeći, prevodio je za narodnjačko glasilo Il Nazionale članke iz našega tiska. God. 1868. dolazi ponovno u Dubrovnik. Tu je član prvoga nastavničkog vijeća sekularizirane dubrovačke gimnazije, na kojoj je do smrti predavao više predmeta. — Djelovao je kao narodnjak, isticao se u radu Narodne štionice te uređivao njezino glasilo Dubrovnik. Zabavnik Narodne štionice dubrovačke (1867–75). Njegovom zaslugom tu su prvi puta objavljene Držićeve komedije. Dundo Maroje (1867, 1) i Arkulin (1870, 3) s komentarom i rječnikom. Prijateljevao je s P. Čingrijom, B. Bogišićem, N. Velikim Pucićem i M. Vodopićem. Bavio se pjesništvom, poglavito satiričnog obilježja, prikazujući kulturno i političko propadanje tadašnjeg Dubrovnika. Autor je još neutvrđena broja prigodnica i satira. Poznatija je Negjelja pobjed na Brsaljam (posvećena Matu Vodopiću; objavljena bez imena u zabavniku Dubrovnik, 1870, 3) u kojoj osuđuje povođenje za stranim uzorima i potcjenjivanje domaćih osobitosti. Vjerojatno je njegovo djelo komedija u stihovima s aktualnom političkom tematikom Dosta je već ili padnuće dubrovačke općine (1869), a sačuvana je u više rukopisa. Njegova korespondencija nalazi se u Bogišićevoj biblioteci u Cavtatu (17 pisama Bogišiću u razdoblju 1859–68), u Historijskom arhivu u Dubrovniku (Ostavština Pere Čingrije) i u Slovanskoj knihovni u Pragu. — U svoje vrijeme bio je obasut kadšto neumjerenim pohvala, mada je bio više radoznao i živ duh negoli stvaralačka osobnost.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
BUNIĆ, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3169>.