ĐURĐEVIĆ, Pavao

ĐURĐEVIĆ, Pavao, borac za slobodu bugarskog naroda (Dubrovnik, XVI. st. — ?). Pripadnik je jednog od najuglednijih dubrovačkih vlasteoskih rodova. Petnaest godina živi u Plovdivu kao član dubrovačke trgovačke kolonije, gdje upravlja trgovačkom kućom. Za austro-turskog rata (1593–1606), zajedno s nikopolskim prvakom Todorom Balinom i trnovskim mitropolitom Dionizijem Ralijem priprema Trnovski ustanak. U taj se protuturski pokret uključuju još neki Dubrovčani nastanjeni u brojnim trgovačkim kolonijama što su ih osnovali u bugarskim gradovima. Pavao u pismima posebno ističe braću Sorkočeviće, članove veoma brojnoga i znamenitoga dubrovačkog patricijskog roda, koji organiziraju ustanak na prostoru između Trnova i Ruse. Kada se protuturska ofenziva, započeta pobjedom pod Siskom 1593, približila Dunavu, obraća se 1595. erdeljskom knezu Zsigmondu (Žigmundu) Báthoryju, kojemu će predati memorandum o prilikama u Bugarskoj. U njemu tvrdi kako je povećanje turskih poreza prouzročilo toliko nezadovoljstvo kršćanskog stanovništva da ga na ustanak treba samo potaknuti. Obrazlaže kako Bugari nisu u prijateljstvu s Grcima, ali da su u dobrim odnosima s drugim kršćanima, posebice s Dubrovčanima. Unatoč zainteresiranosti, zbog svojih odnosa s Poljskom, knez Báthory nije podupro trnovski ustanak, koji ipak izbija. God. 1597. Đ. je u izaslanstvu austrijskom caru Rudolfu, od kojeg nastoji isposlovati pomoć ustanicima. O njegovu se kasnijem životu ništa ne zna. — Iako je zbog energične akcije turskih vlasti trnovski ustanak ugušen još 1598, u bugarskoj mu se povijesti pridaje veliko značenje jer je to bio jedini znatniji protuturski ustanak sve do oslobodilačkih borba u XIX. st. U bugarskoj je historiografiji uočena i pozitivna uloga Dubrovčana koji na bugarskom prostoru, tada uklopljenom u Tursko Carstvo, posreduju prve zapadne utjecaje. Rukopis Đurđevićeva memoranduma erdeljskom knezu Báthoryju čuva se u Ambrozijanskoj knjižnici u Milanu.