Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ETTINGER, Josip, šumarski stručnjak (Nova Gradiška, 1822 — Zagreb, 5. II. 1908). Gimnaziju započeo u Požegi, završio u Zagrebu 1845. Zaposlio se kao šumarski pomoćnik u Novoj Gradiški, a dobivši stipendiju Krajiške vojne uprave nastavlja školovanje u Šumarskoj školi u Mariabrunnu kraj Beča, koju je završio 1848. Kao vrlo dobar student dobiva mjesto u lovnoj upravi u Bečkom Novom Mjestu. Nakon stručnog ispita prelazi u službu Krajiške šumske uprave te 1850–66. radi u Kovilju, Titelu i Srijemskoj Mitrovici. Potom je premješten u Bjelovar, gdje u zvanju nadšumara ostaje do 1872, odn. do razvojačenja Varaždinsko-križevačke krajiške pukovnije. Tada prelazi u Zagreb, gdje je do 1875. izvjestitelj za šumarstvo, a zatim kao katastralni šumarski nadzornik prelazi u novoosnovano Kraljevsko katastralno ravnateljstvo i na toj dužnosti ostaje do umirovljenja 1886. E. je 1876. bio suobnovitelj rada Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva (osnovano 1846) i doživotni član njegova Upravnog odbora te plodan stručni pisac. Članke je objavljivao u časopisima A. Huges Jagd-Zeitung (Beč 1855–57), Verhandlungen der k. k. zoologisch-botanischen Gesellschaft in Wien (1857), Gospodarski list (1862), Šumarski list (1880–86, 1888–98, 1902–04) i Obzor (1891). Postojanje publikacije Poviest šumskog katastra (Osijek 1884) koju navodi A. Kauders u Šumarskoj enciklopediji nije utvrđeno, a ne spominje je ni E. u popisu svojih izdanih knjiga 1898. u Šumarsko-lovačkom leksikonu. Za Šumsko-gospodarsku izložbu u Beču E. je 1866. uredio odsjek Krajiške državne šumske uprave. Taj posao potaknuo ga je na proučavanje lista, cvijeta i ploda hrastova na području Varaždinsko-križevačke pukovnije te je utvrdio njihovu veliku varijabilnost. Materijal koji je on skupio obradio je i prikazao u Radu JAZU (1873, 22) Lj. Vukotinović, imenovavši jednu formu hrasta lužnjaka Quercus Ettingeri. Ettingerova zbirka žirova naših hrastova predstavljena je na jubilarnoj mađarskoj izložbi u Budimpešti 1896. Važan je njegov rad i na području zoologije; Ž. Vukasović proglašuje ga prvim hrvatskim zoologom, a M. Hirc piscem prve zoološke radnje na hrvatskom jeziku. Istraživanjem naše faune E. je počeo još za službovanja u Srijemskoj Mitrovici. God. 1872. potporom JAZU nastavlja prikupljati materijal s Obedske bare za Zemaljski zoološki muzej u Zagrebu te se drži njegovim suosnivačem. Kao umirovljenik izdao je više vrijednih knjiga iz šumarstva i lovstva, među kojima Šumarsko-lovački leksikon, prvo tiskano djelo takve vrsti u nas. U njemu je obradio pojmovlje vezano uz uzgoj, čuvanje, uporabu i uređenje šuma, potom nazive iz šumarsko-lovačke zoologije, šumske botanike, tloznanstva, meteorologije, klimatologije, mineralogije, ihtiologije. Glavna mu je podloga bilo nazivlje usustavljivano u Šumarskom listu, ali svjestan nedostatnosti toga prvijenca poziva u predgovoru da se istraži i pobilježi narodno nazivlje da ne »ostanu skriveni liepi hrvatski izrazi ... koji se čuju i govore na raznim mjestima naše domovine«.

DJELA: Sriemsko-slavonsko-hrvatske divje životinje, zvieri i ptice. Zemun 1857. — Der syrmische Sumpf Obedska bara und seine Vogelwelt. Semlin 1858. — Forst- und Jagdkalender für die Militärgrenze, mit Abbildungen. Semlin 1859. — Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1890. — Registar pisaca i članaka Šumarskog lista, organa Hrvatsko-slavonskog družtva, od 1877. do 1890. Zagreb 1891. — Hrvatski lovdžija. Priručnik za lovce, šumare i sve prijatelje lova. Zagreb 1897. — Katekizam za lugare i one koji se žele lugarskom izpitu podvrći. Zagreb 1897, 19002. — Šumarsko-lovački leksikon. Zagreb 1898.
 
LIT.: O napretku zoologije kod nas. Šumarski list, 10(1886) str. 43. — M. Hirc: Josip Ettinger. Narodne novine, 74(1908) 12. II, str. 161–162. — (F. Ž. Kesterčanek): Josip Ettinger. Šumarski list, 32(1908) str. 81–88.
 
Oskar Piškorić (1998)