FILIPOVIĆ, Nedim

traži dalje ...

FILIPOVIĆ, Nedim, povjesničar (Glamoč, 7. II. 1915 — Sarajevo, 21. IV. 1984). Nakon što je u Sarajevu završio srednju školu, upisao je 1934. studij orijentalne filologije s nacionalnom poviješću, jezikom i književnošću na Filozofskom fakultetu u Beogradu. God. 1937–39. kao stipendist pohađa studij orijentalistike na Filozofskom fakultetu u Carigradu te radi u Biblioteci Aja Sofija. Diplomirao je 1939. te otada radi u sarajevskim srednjim školama. Potkraj 1942. bio je zakratko zatvoren zbog suradnje s partizanima, kojima je prišao 1944. Nakon II. svjetskog rata radi kao prosvjetni radnik i aktivan je u organima nove vlasti te KPJ. God. 1949–51. pohađa Institut društvenih nauka u Beogradu, 1951. postaje docentom za turski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je poslije kao profesor djelovao do 1984. Utemeljio je katedru, odnosno Odsjek za orijentalistiku na Filozofskom fakultetu, a 1964–69. bio je direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu. Proučavajući razdoblje osmanske vlasti u BiH osobito ga je zanimalo društveno-gospodarsko ustrojstvo Osmanskog Carstva (uspostava timarskog sustava, agrarnih odnosa, osnovnih feudalnih institucija, islamizacija, odžakluk timari i čiflučenje), o čemu je napisao preglednu studiju Pogled na osmanski feudalizam (Godišnjak istorijskog društva BiH, 1952). Surađivao u Historiji naroda Jugoslavije, 2 (Zagreb 1959), u kalendaru Gajret (1941) te u stručnim časopisima, zabavnim publikacijama i dnevnim novinama: Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu NS (1948, 1950), Istoriski časopis (Beograd 1949–50), Oslobođenje (1951), Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom (Prilozi za orijentalnu filologiju; 1951–55, 1962–63, 1974), Godišnjak Istoriskog društva BiH (1952, 1954), Iktisat fakültesi Mecmuasi (Carigrad 1953–54), Pregled (1953–54, 1968), Borba (Beograd 1955), Radovi. Filozofski fakultet u Sarajevu (1963, 1965), Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu (1968, 1975–76, 1981), Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (1970, 1974, 1976), Radovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (1974, 1983), Treći program Radio Sarajeva (1975, 1984) i Çevren (Priština 1978). Više prigodnih priloga objavio je u ediciji Monumenta Turcica, 1 (Sarajevo 1957). S francuskog jezika preveo je povijesno djelo Mehmeda Fuada Köprülüja, Porijeklo Osmanske carevine (1955), te s turskoga roman Jakuba Kadija Karaosmanoglua, Kuća pod najam (1958), i s Ešrefom Kovačevićem djelo Kemala Yaşara, Pobunjenik sa Torosa (1966). God. 1969. postao je dopisnim, a 1973. redovitim članom Akademije nauka i umjetnosti BiH.

DJELA: Princ Musa i šejh Bedreddin. Sarajevo 1971.
 
LIT.: H. Kapidžić: N. Filipović »pitomac Turske Republike« za šk. godinu 1937–38. Gajret, 19(1938) 2, str. 26. — S. Janković: In memoriam: Akademik N. Filipović (1915–1984). Prilozi za orijentalnu filologiju, 34(1984) str. 13–17. — A. Kupusović: Bibliografija radova akademika prof. N. Filipovića. Ibid., str. 221–228. — A. Mulabegović: Sahranjen N. Filipović. Oslobođenje, 41(1984) 12876, str. 4. — Umro N. Filipović. Ibid., 12874, str. 1.
 
Pejo Ćošković (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FILIPOVIĆ, Nedim. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6028>.