GLAVINIĆ, Mihovil

traži dalje ...

GLAVINIĆ, Mihovil, arheolog i zemaljski nadzornik za srednje škole u Dalmaciji (Makarska, 14. X. 1833 — Zadar, 22. VIII. 1898). U Splitu završio gimnaziju, a studij filologije 1858. na Sveučilištu u Padovi. Od 1858. bio profesorom i 1878–83. ravnateljem gimnazije u Splitu. Uza svoj nastavnički i nadzornički rad bavio se arheologijom, koju je specijalizirao u Berlinu 1871–72. Tamo je upoznao povjesničara T. Mommsena, s kojim je od tada stalno surađivao. God. 1872. imenovan je ravnateljem Arheološkog muzeja i konzervatorom starinarskih spomenika u Splitu. Istraživao je antičku Salonu, napose područje oko kršćanske bazilike u Manastirinama, gdje je u njegovo doba otkriven veći dio groblja. Iz Solina je u splitski muzej dao prenijeti sarkofag Hipolita i Fedre te sarkofag Dobrog pastira, koji je i danas najzanimljiviji predmet znanstvenog proučavanja u starokršćanskoj muzejskoj zbirci. Muzejske je zbirke također obogatio prinovama knjiga, medalja, novca, gema, kamenih ulomaka, stakla, bronce, keramike. Zaslužan je za konzervaciju splitske katedrale i zvonika te restauraciju antičkog akvedukta Solin–Split. Iako je u ono vrijeme ciljem arheološkog iskopavanja prvenstveno bilo prikupljanje što više spomenika za muzej, G. je s J. Alačevićem, svojim nasljednikom na mjestu ravnatelja, znatno pridonio obradi i objavljivanju arheoloških nalaza. Oni su 1878. pokrenuli časopis Bullettino di archeologia e storia dalmata na talijanskom jeziku kako bi bio pristupačan inozemnoj javnosti, a G. je napisao njegov program, baš na šezdeseti rođendan svog prijatelja Mommsena (30. XI. 1877). U Zadru, kamo je 1883. bio premješten za nadzornika srednjih škola u Dalmaciji, G. je svoj arheološki i konzervatorski rad nastavio kao ravnatelj rimskog odjela Muzeja sv. Donata, a istraživao je ruševine stare Asserije kraj Benkovca. Radovima o grčko-ilirskom novcu u splitskoj muzejskoj zbirci i ponajviše o rimskim natpisima surađivao je u Bullettino di archeologia e storia dalmata (1883, 1886, 1888–91, 1896), Programma dell’i. r. Ginnasio superiore di Stato di Spalato (1872–73), Mittheilungen der k.k. Central-Commission zur Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale (Beč 1875, 1877–78), Jahreshefte des Österreichischen archäologischen Institutes (Beč 1898). Bio član Arheološkog instituta u Beču, Arheološkog instituta u Rimu, povjerenik Narodnog muzeja u Zagrebu, Narodne slavjanske čitaonice u Splitu i Matice dalmatinske u Zadru.

LIT.: L. Maschek: Manuale del Regno di Dalmazia, 3–4. Zara 1873–1874. — (J. Brunšmid): Mijo Glavinić. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 3(1898) str. 246. — (P. Kasandrić): Mihovil Glavinić. Smotra dalmatinska, 11(1898) 68, str. 2. — J. Alačević: Michele Glavinić (nekrolog). Bullettino di archeologia e storia dalmata, 21(1898) 10/11, str. 193–199. — Isti: Michele Glavinić. Smotra dalmatinska, 12(1899) 7, str. 1; 8, str. 1. — N. Alačević: Slavni i zaslužni muževi. Makarska i primorje. Izlet na Biokovo. Spljet 1910, 49–50. — F. Bulić: Razvoj arheoloških istraživanja i nauka u Dalmaciji kroz zadnji milenij. Split 1925, 56. — A. Stipčević: Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji. Sarajevo 1977, 354–357. — N. Anzulović: Postanak i razvoj biblioteke Arheološkog muzeja u Splitu. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 78(1985) str. 158–162. — Š. Batović: Mihovil Glavinić (Makarska 1833 — Zadar 1898). Zadarska smotra, 42(1993) 4/5, str. 252–254.
 
Neda Anzulović (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GLAVINIĆ, Mihovil. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6929>.