GLEMBAY, Josipa

traži dalje ...

GLEMBAY, Josipa (Josefine), pedagog i pisac (Čepin, 29. VII. 1861 — Osijek, 2. XI. 1941). Višu djevojačku i učiteljsku školu završila u Zagrebu 1882. Od 1883. namjesna je učiteljica u nižoj pučkoj školi u Osijeku, a nakon položena stručnog ispita 1896, imenovana je učiteljicom Više djevojačke škole, kojoj je ravnateljicom od 1909. Umirovljena je 1922. Kao pedagog pridonijela je razvitku viših djevojačkih škola, osobito reorganizaciji izdavanja školskih knjiga i učila. U nastavu likovnog odgoja u pučkim školama uvela je genetički pristup razvoju crteža te reformirala crtanke i pisanke uklanjanjem crta i stigma s crtaće površine. Također je unaprijedila nastavu ženskoga ručnog rada i objavila raspravu Naputak k stroju za skupnu obuku u ženskom ručnom radu (Zagreb s. a.). Pedagoške članke (reforma nadzora pučkih škola, američki pučkoškolski obrazovni sustav, povijest osječke Više djevojačke škole) objavljivala je u Školskom vjesniku (1895, 1898–1900, 1902, 1907), Napretku (Zagreb 1900, 1901, 1903–06), Hrvatskom učiteljskom domu (1909), Domu i školi (1924) i dr. U književnosti se javila 1881. novelom Za jedan časak radosti u osječkoj Zviezdi. Pisala je putopise (o bečkim dojmovima, Hrvatska obrana, 1916), kazališne kritike, književne i kulturološke prikaze (o Jagodi Truhelki, Mariji Jambrišak, Katarini Zrinskoj, o ženskim društvima, J. J. Strossmayeru). Studije o H. Ibsenu tiskala je u Napretku (1906) i Školskom vjesniku (1907). Aforizme je skupila u knjizi Iskre pod pepelom. Poučne pripovijesti za mladež te crtice sa socijalnom, katkad i feminističnom notom objavljivala je u Domaćem ognjištu (1901–02, 1904), Omladini (1922–24), Viencu (1923), Hrvatskom listu (1925, 1927), Obitelji (1930), djelomice ih tiskavši u knjigama Što sada? i Za narod svoj. Surađivala je i u osječkom njemačkom tisku (Die Drau, 1901; Slavonische Presse, 1905–15). Potpisivala se šiframa J. G. i J. pl. G. U Osijeku je utemeljila 1921. Udrugu učiteljica, Klub Hrvatica i Hrvatsku ženu, kojoj je bila tajnicom i predsjednicom. Bila je tajnica učiteljskog društva »Zajednica« te član Upravnog odbora Društva hrvatskih književnica i društva »Milodar«. Njezinim nastojanjem utemeljena je čitaonica u Osijeku. Uređivala je pedagoško-književni niz Knjižnicu, u kojoj je objavljivala djela hrvatskih književnika. God. 1911. utemeljila je Jubilarnu zakladu Josipe Glembay za podupiranje siromašnih učenica. Pravim članom Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora izabrana je 1901.

DJELA: Nauka o šarama. Sarajevo 1888. — »Zajednica«, učiteljsko društvo za grad Osijek i kotar osječki. Osijek 1901. — Što sada? Križevci 1914. — Iskre pod pepelom. Osijek 1924. — Za narod svoj. Osijek 1929.
 
LIT.: S. Širola: Josipa pl. Glembay. Smilje, 40(1911–12) 3, str. 34–35. — R. F. Magjer: Josipa pl. Glembay. Škola, 23(1912) 3/4, str. 53–56. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 9. Zagreb 1913, 223–225. — Život i rad Josipe Glembay. Dom i škola, 1(1924) 3/5, str. 32–34. — R.: Josipa Glembaj, Iskre pod pepelom. Vijenac, 3(1925) 7/8, str. 234. — Jubilarna zaklada Josipe Glembay. Vjesnik za prosvjetu i za upravu, 1(40)(1930) 15/16, str. 108–109. — Jubilarna spomenica Saveza udruženih nastavnika i nastavnica građanskih škola Kraljevine Jugoslavije 1921–1931. Novi Sad 1932, 351–352. — J. Truhelka: Josipa Glembay uz sedamdeset i peti rođendan. Hrvatski list, 17(1936) 207, str. 8. — Josipa Glembay. Almanah Društva hrvatskih književnica, 1(1938) 1, str. 92–93. — M. Jurić Zagorka: Josipa Glembay. Hrvatica, 1(1939) 3, str. 94. — Josipa pl. Glembay. Hrvatski list, 22(1941) 304, str. 3. — Smrt zaslužne Hrvatice Josipe pl. Glembay. Hrvatski narod, 3(1941) 261, str. 9.
 
Branko Pleše (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GLEMBAY, Josipa. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 16.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6939>.