GOTTLIEB, Hinko

traži dalje ...

GOTTLIEB, Hinko, pisac (Đurđevac, 5. V. 1886 — Holon, 22. XI. 1948). Maturirao u Gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1904; studirao u Beču medicinu te pravo koje je diplomirao u Zagrebu 1910. Još kao učenik u cionističkom pokretu; predsjednik židovskog omladinskog društva u Zagrebu Literarni sastanci. Isprva radi u bjelovarskom Kotarskom sudu, zatim u odvjetničkim uredima. Bio je predsjednik Židovske bogoštovne općine te cionističke organizacije u Bjelovaru. Mobiliziran 1914. odlazi na albansko ratište; na Cetinju redaktor novina Cetinjer Zeitung (1916). Odvjetnik u Bjelovaru (1917–29) i Zagrebu (1929–41). Urednik je mjesečnika zagrebačke židovske zajednice Omanut (1936–41). U bečkom zatvoru te logorima u Kraljevici i na Rabu od travnja 1941. do listopada 1943. Potom se pridružuje partizanima. U ožujku 1945. odlazi u Palestinu. Od đačkih dana pisao pjesme, novele, satire, humoreske, igrokaze, književne i kulturološke prikaze te ih objavljivao pretežito u periodicima židovske zajednice Židovska smotra (1906–08), Židovska svijest (1922–23), Haaviv-Proljeće (1929–30), Hanoar (1930–31), Židov (1933–36, 1940), Omanut (1936–41), Jevrejski glas (1937), Jevrejska tribuna (Novi Sad 1940), Davar (Tel-Aviv 1944–48), Mišmar (Tel-Aviv 1948). Osječki HNK izveo je njegovu komediju Eksperimenti profesora Evansa (1937). Jedina zbirka pjesama Ijar, jevrejski maj i druge pjesme (1935) sadržava refleksije o osobnoj svagdašnjici, biblijskoj prošlosti i političkoj zbilji s naglašenim cionističkim idejama, a karakterizira je utjecaj H. Heinea (ironija, duhovite i neočekivane poante). U prozi spaja zbiljske i autobiografske motive s fantastičnima. Na hrvatski je prevodio djela hebrejskih i njemačkih pisaca, a njegova je knjiga prijevoda Heineove lirike (Izabrane pjesme, Zagreb 1936) ocijenjena kao jedna od uspješnijih u nas. Također je jedan od prevoditelja u Antologiji novohebrejske književnosti (Zagreb 1935). U Izraelu je nastavio s književnim radom; piše kratke priče s temom holokausta, priče za djecu, igrokaze te roman Ključ od velikih vrata, objavljen na engleskom (The Key to the Great Gate, New York 1947) i preveden 1950. na hebrejski.

DJELA: Ijar, jevrejski maj i druge pjesme. Zagreb 1935.
 
LIT.: A.: H. Gottlieb, Ijar, jevrejski maj i druge pjesme. Narodne novine, 101(1935) 57, str. 3. — M. A. Sporšić: Gottlieb, Ijar, jevrejski maj i druge pjesme. Obzor, 76(1935) 36, str. 2. — L. S.: Pedesetogodišnjica dra Hinka Gottlieba (s portretom). Židov, 20(1936) 18, str. 7. — P. Žuljević: Gostovanje osječkog narodnog kazališta u Varaždinu. Varaždinske novosti, 8(1936–37) 396, str. 2. — E. Samlaić: Gottlieb kao prevodilac Heinea. Omanut, 3(1939) 7/8, str. 98–119. — O. Gross: Književno veče Omanuta. Židov, 24(1940) 10, str. 4. — C. Rotem: Hinko Gottlieb u Erec Jisraelu, Uz desetogodišnjicu smrti. Jevrejski almanah (Beograd), 1957/58, str. 232–247.
 
Anica Tkalčević (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GOTTLIEB, Hinko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 3.11.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7339>.