LUKA IZ FERMA, nadbiskup (Fermo, u pol. XIV. st. — Zadar, nakon 13. I. 1420). U vrelima zabilježen i kao Luca ili Lucas de Firmo, a u kroničara i povjesničara i s prezimenima Vangnocci, Turiano, Turriano. Pristupivši u rodnom gradu augustincima, obavljao visoke dužnosti, među ostalim generalnoga prokuratora. Slovio je za vrsnoga teologa. Papa Bonifacije IX. imenovao ga je zadarskim nadbiskupom 1400. Iako nesklon Ladislavu Napuljskomu, kao najviši crkveni dostojanstvenik u Zadru sudjelovao je u uspostavi nove vlasti u Dalmaciji. Predvodio svečanu prisegu vjernosti zadarskoga plemstva novomu vladaru 3. IX. 1402, a u kolovozu 1403. puk i kler pri svečanom dočeku kralja. U lipnju 1408. optužen za protuanžuvinsko djelovanje i uhićen, nakon nekoliko dana oslobođen intervencijom pape, koji je Zadru zaprijetio izopćenjem. Unatoč naklonosti prema Mlečanima, nakon 1409. nije aktivno sudjelovao u političkom životu. Nastojao je oko snaženja kulta zadarskoga zaštitnika sv. Šimuna, među ostalim i u pismu papi Inocentu VII. 1404. God. 1408. posvetio je sliku Gospe od Navještenja u crkvi sv. Frane, a 1412. Bratovštini bičevalaca sv. Silvestra za sjedište odredio crkvu sv. Tome Apostola. Ugovorio je 1418. s mletačkim drvorezbarom M. Moronzonom izradbu korskih sjedala u katedrali sv. Anastazije; dovršena potkraj XV. st., ubrajaju se među najljepše primjere mletačke drvorezbarske umjetnosti cvjetne gotike, a na jednom od najraskošnijih sjedala njegov je grb. Prema oporuci od 13. I. 1420 (objavili L. Čoralić i D. Karbić), pokopan je u zadarskoj stolnici, u sarkofagu (uništen u XVIII. st.) ispred oltara što ga je dao podignuti.
LIT.: D. Farlati: Illyricum sacrum, 5. Venetiis 1775, 109–113. — C. F. Bianchi: Zara cristiana, 1. Zara 1877, 52–53. — F. Šišić: Ljetopis Pavla Pavlovića patricija zadarskoga. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 6(1904) str. 33–35. — C. Eubel: Hierarchia catholica medii aevi, 1. Monasterii 1913, 281. — C. Cecchelli: Zara. Catalogo delle cose d’arte e di antichità d’Italia. Roma 1932, 31–32. — A. Strgačić: Kad je zadarska bratovština flagelanata prešla iz crkve sv. Silvestra u crkvu sv. Tome Apostola. Vjesnik Staleškog društva katoličkih svećenika NRH, 4(1957) 1/4, str. 65–73. — I. Petricioli: Umjetnička obrada drveta u Zadru u doba gotike. Zagreb 1972, 38, 43, 50–52, 121–122. — Isti: Dvije matrikule bratovštine sv. Silvestra u Zadru. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 16(1976–77) 16(7), str. 150. — Isti: Katedrala sv. Stošije u Zadru. Zadar 1985, 13, 35, 37. — T. Raukar, I. Petricioli, F. Švelec i Š. Peričić: Zadar pod mletačkom upravom 1409–1797. Zadar 1987, 157–158. — Sjaj zadarskih riznica (katalog izložbe). Zagreb 1990, 324. — I. Petricioli: Umjetnička baština Zadra. Zagreb 2005, 57. — Z. Strika: Catalogus episcoporum et archiepiscoporum urbis Iadertinae arhiđakona Valerija Pontea. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 48(2006) str. 99, 107, 111. — L. Čoralić i D. Karbić: Prilog životopisu zadarskoga nadbiskupa Luke iz Ferma (1400–1420). Povijesni prilozi, 27(2008) 34, str. 71–82.
Lovorka Čoralić i Damir Karbić (2021)
