Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

Projekt

Hrvatski biografski leksikon
 
Opsežan i dugoročan leksikografski biobibliografski projekt, Hrvatski biografski leksikon jedan je od temeljnih programa Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. U njem se donose životopisi Hrvata koji su ostavili znatan trag u domovini i svijetu i pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali te opis njihovih postignuća ili zabluda – svega bitnoga što je utkano u hrvatsku baštinu i što tvori hrvatski identitet – a sustavnost i pouzdanost uporišne su mu točke i jamstvo trajne vrijednosti.
 
Premda se ubrzo nakon osnivanja Zavoda 1950. javila zamisao o biografskom leksikonu, prvi je njegov nacrt sastavio Kruno Krstić 1974, uravnotežujući biografski, bibliografski i interpretativni aspekt. Glavna zasluga za pokretanje Leksikona pripada Miroslavu Krleži, koji je sudjelovao i u temeljnim pripravama, koje je pak do kraja koncepcijski, organizacijski i izvedbeno osmislio prvi glavni urednik Nikica Kolumbić. Prvi svezak, objavljen 1983, doživio je niz ideološki motiviranih napadaja, no Leksikon je u svim političkim i društvenim mijenama i fluktuacijama u uredništvu zadržao osnovni istraživački i znanstveni smjer. Interdisciplinarni pothvat afirmirala je i činjenica da je 2001–13. bio ključni dio znanstvenoga projekta Hrvatska biobibliografska baština u potpori Ministarstva znanosti.
 
Dosad je objavljeno osam svezaka (A–Li) s 11 423 članka. Glavni urednik prvoga sveska (A–Bi, 1983) bio je N. Kolumbić, drugoga (Bj–C, 1989) Aleksandar Stipčević, a od trećega do osmoga sveska (Č–Đ, 1993; E–Gm, 1998; Gn–H, 2002; I–Kal, 2005; Kam–Ko, 2009; Kr–Li, 2013) glavni je urednik bio Trpimir Macan.
 
Izbor od 250 članaka iz Leksikona na portalu Leksikografskoga zavoda donesen je 2009, a danas su na portalu dostupni svi dosad objavljeni članci. Na inicijativu glavnoga ravnatelja Antuna Vujića, uredništvo je za internetsku objavu odabralo stotinjak novih po svem najvećih životopisa (Lo–Ž), kojih se dio potkraj 2015. predaje javnosti. Pritom je učinjen i širi odabir znamenitih osoba, pa se do kraja 2016. planira objaviti oko 150 životopisa, među kojima ima i članaka koji su stanovit eksperiment: ne mijenjajući zacrtanu koncepciju (tiskanoga izdanja), obrađene su i neke markantne osobnosti rođene nakon 1945.
 
 
 
 
Uredništvo (prosinac 2015)
 
Nikša Lučić, glavni urednik
Mladena Tkalčević, pomoćnica glavnoga urednika i urednica struka pravo i ekonomija
Filip Hameršak, pomoćnik glavnoga urednika i urednik struke povijest (XX. st.)
 
Željka Čavka, bibliografska urednica
Pejo Ćošković, urednik struka povijest (do XIV. st.) i religija
Bruno Kragić, urednik struke film i urednik u struci književnost
Meri Kunčić, urednica struke povijest (XIV–XVII. st.)
Iva Mandušić, urednica struka povijest (XVIII–XIX. st.), arheologija, etnologija i geografija
Mirjana Mrakužić, jezična urednica
Marijana Pintar, urednica struke glazba i balet
Klara Pranjko, urednica struke lingvistika i suurednica struke književnost
Tea Rogić Musa, suurednica struke književnost
Goran Sunajko, urednik struke filozofija
Ana Šeparović, suurednica struke likovna umjetnost i urednica struka arhivistika i bibliotekarstvo
Jasna Šikić, urednica struke biologija
Ivana Šiprak, urednica struka kazalište, novinstvo, sociologija i politologija
Lada Šojat, urednica struka pedagogija, psihologija, šport i medicina
Ankica Šunjić, urednica struke glagoljaštvo i urednica u struci književnost
Darja Tomić, urednica struke likovna umjetnost
Nevenka Videk, urednica struke književnost
 
Ivan Armanda, suradnik u strukama religija i povijest
Darija Domijan, suradnica u prirodnim i tehničkim strukama
Martina Kokolari, suradnica u strukama književnost, lingvistika i kazalište
Robert Krog, suradnik u prirodnim, tehničkim i medicinskim strukama
Marina Kučer Beš, bibliografska suurednica
Marina Ljubić, suradnica u struci likovna umjetnost
Paulina Radonić Vranjković, suradnica u struci povijest (XX. st.)
 

Uredničko vijeće (prosinac 2015)
 
Ivona Ajanović-Malinar, glazba
Stanko Andrić, srednjovjekovna povijest
Lovorka Čoralić, povijest XVI–XVIII. st.
Žarko Dadić, prirodne znanosti
Dunja Fališevac, starija književnost
Stella Fatović-Ferenčić, medicina
Igor Fisković, srednjovjekovna i renesansna umjetnost
Vladimir Grdinić, farmacija
Franjo Emanuel Hoško, religija
Dubravko Jelčić, novija književnost
Marija Kaštelan-Macan, kemijsko inženjerstvo
Mladen Klemenčić, geografija
Mira Kolar-Dimitrijević, novija povijest
Danijela Kuliš, ekonomija
Nella Lonza, pravo
Trpimir Macan, sva područja i struke
Stjepan Matković, novija povijest
Ivo Miljković, poljodjelstvo
Milan Moguš, lingvistika
Aleksandra Muraj, etnologija
Snježana Paušek-Baždar, kemija
Darja Radović Mahečić, arhitektura i urbanizam
Tomislav Raukar, srednjovjekovna povijest
Ljerka Schiffler, filozofija
Boris Senker, kazalište
Milovan Tatarin, starija književnost
Ivo Velić, geologija
Mateo Žagar, glagoljaštvo
 
Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.