Hrvatski biografski leksikon opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje. Sadržava iscrpne životopise Hrvata koji su ostavili znatan trag u svojoj zemlji i svijetu, životopise pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u javnom životu hrvatskih zemalja, opis okolnosti u kojima su stvarali te očitovanja o njihovu djelu. Ta enciklopedija nacionalne biografije sažima tisuće života znanstvenika i umjetnika, tragičnih sudbina i pustolovnih pothvata, pa i skromnih prinosa kojima je vrijeme dalo temeljni smisao, u pregled koji se tiče svakoga suvremenika. Pothvat iznimnim i vrijednim čini i okolnost što se mnogi životopisi kritički donose prvi put, a uključuje istaknute pojedince rođene do kraja 1945. To je kapitalno izdanje kojemu sustavnost, preciznost, faktografska pouzdanost, stilska jasnoća i konciznost te izbor relevantnih činjenica osiguravaju trajnu vrijednost.
Projekt je pokrenut u drugoj polovici 1970-ih. Dosad je objavljeno sedam svezaka s ukupno 10 218 članaka (3524 ilustracije). Glavni urednik prvoga sveska (A–Bi, 1983) bio je Nikica Kolumbić, drugoga (Bj–C, 1989) Aleksandar Stipčević, a od 1990. glavni je urednik Trpimir Macan (Č–Đ, 1993; E–Gm, 1998; Gn–H, 2002; I–Kal, 2005; Kam–Ko, 2009).
Opsežnu i interdisciplinarnu poslu, koji okuplja velik broj znanstvenika, dodatnu je afirmaciju u novije doba donijela činjenica što je Hrvatski biografski leksikon ujedno glavni proizvod znanstvenih projekata T. Macana u potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Riječ je o projektu u tijeku – jedna mu je od temeljnih značajka autorski pristup – pa se, za razliku od izdanja što se na portalu nude cjelovito, iz Hrvatskoga biografskoga leksikona zasad donosi razmjerno uzak izbor članaka (nešto veći broj iz netom objavljenoga sedmoga sveska, 2009., te iz svezaka objavljenih 2005. i 2002). Izbor je načinjen prema Hrvatskom obiteljskom leksikonu (2005), odnosno Hrvatskom općem leksikonu (1996); doneseni su samo noviji članci objavljeni u Hrvatskom biografskom leksikonu (bez živućih suvremenika) koji su istodobno uključeni u nacionalni biografski korpus tih izdanja.
Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.