Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KORDIĆ, Lucijan (Ante), pjesnik (Grljevići kraj Ljubuškoga, 9. VI. 1914 — Mostar, 16. VI. 1993). U Franjevački red stupio 1933. Gimnaziju završio 1936. u Širokom Brijegu, filozofsko-teološki studij 1940. u Mostaru. Nakon ređenja 1939. bio kapelan u Hercegovini. Zarobljen 1945. kraj Bleiburga, pobjegao te emigrirao u Italiju. U Rimu 1949. apsolvirao slavistiku i romanistiku. Od 1953. obavljao pastoralnu službu među hrvatskim iseljenicima u Fribourgu, Hergiswilu, Baselu i Zürichu. Bio supokretač (1970) te urednik nakladne kuće ZIRAL (Zajednica izdanja »Ranjeni Labud«, Chicago—Zürich—Rim). Vrativši se 1990. u domovinu, živio u Širokom Brijegu. Prve stihove objavio u srednjoškolskom listu Ruže, potom pjesmama, esejima, književnokritičkim prikazima i člancima surađivao u periodicima Luč (1931), Jadranska vila (1932), Narodna sloboda (1932), Stopama otaca (1935–39), Hrvatski katolički glasnik (1946, 1951–56, 1958–67, 1969–73, 1975–77), Hrvatski kalendar (1948–77), Hrvatska (1950), Hrvatska revija (Buenos Aires 1951–55, 1958, 1960–74, 1976–92, 1994), Novi život (1963), Vjesnik ujedinjenih američkih Hrvata (New York 1965–70), Ognjište (Buenos Aires 1968–71), Mir i dobro (1971), Kršni zavičaj (1975–76), Studia Croatica (Buenos Aires 1976, 1981, 1983, 1987, 1989), Marulić (1992), Mosorska vila (1992) te posmrtno u Zborniku Ziral (Mostar—Zagreb 2000). Jedan od glavnih predstavnika poratne hrvatske emigrantske književnosti, u opsežnu pjesničkom opusu, moderna i hermetična izraza, usporediva s poezijom G. Ungarettija, P. Valéryja, P. Éluarda, Saint-John Persea i T. Ujevića, varira teme tjeskobnoga prognaničkoga iskustva i izgubljene domovine (iskorijenjenost, egzistencijska i duhovna ugroženost), produhovljene, božanske prirode (vizije u duhu Pjesme stvorova Franje Asiškoga i oduhovljenja tvari P. Teilharda de Chardina) te religioznoga doživljaja svijeta kao metafizičke tjeskobe, nadvladane božanskom prisutnošću. Trajno zaokupljen motivima bleiburške tragedije (Zemlja, 1951; Pod arkadama neba, 1955; Exodus, 1964; Svibi i ribizi, 1968) i nostalgičnim prividima zavičajnih krajolika i slika iz djetinjstva (Od zemlje do neba, 1953; Livade snova i vjetrova, 1970) te poratnim usudom domovine (The Tomb in the Cathedral. New York 1961; Grob u katedrali. Salzburg 1962), u poetskom izrazu sjedinjuje poetičko-stilske tendencije ekspresionizma, futurizma, nadrealizma i hermetizma te ih obogaćuje leksičkim arhaizmima i regionalizmima na podlozi zapadnohercegovačkoga govora. Okrenut ponajprije duhovnoj esencijalnosti i mističnoj meditativnosti, svoju poeziju određuje kao svojevrstan atomski lirizam (»atomolirizam«) te odsutnošću konfesionalne izričitosti, modernističkim inovacijama oblikovnih poetičkih vrijednosti i stilskim i strukturalnim postupcima bliskima suvremenim poratnim hrvatskim pjesnicima (razlogovci) bitno iskoračuje iz hrvatske međuratne tradicionalne katoličke lirike. I u kratkim zatvorenim modelima lirske proze ostaje vezan uz modernizam (Crvena dijagonala, 1959; Kroz plave zore, 1961; Plime neizmjerja, 1970) te postiže specifičan izraz u esejiziranoj i ritmiziranoj pjesničkoj prozi, svojevrsnom dnevniku dojmova i kroničarskih zapisaka Krateri i gejziri (1978) i zbirci osobnih doživljaja s temama izbjeglištva i čežnje za povratkom Probuđene tipke (1984). Objavio knjigu povijesno-dokumentarne proze Mučeništvo Crkve u Hrvatskoj (1988). Urednik je zbornika iseljeničkoga i domovinskoga pjesništva Hrvatska iseljenička lirika (Rim 1974) i Zbornika Ziral (Chicago 1990), suurednik u knjizi Hrvatski portreti (München—Barcelona 1973), a prilozi su mu tiskani u izdanjima Bleiburg (Zagreb 1998) i Hrvatski razgovori o slobodi (Zagreb 2000). Izbor pjesama objavljen mu je u zbirkama Fremde Blumen (1987), Čudo siromašnih koraka (1990), Pokošeno vrijeme (1996) i Izabrane pjesme (2006), a autobiografski zapisci u knjizi Fragmenti jednoga života (1994). Zastupljen je u dvadesetak antologija i tematskih izbora (Pod tuđim nebom. Buenos Aires 1957; Poeti croati moderni. Milano 1965; Hrvatska duhovna lirika. Rim 1968; Antologija hrvatske lirike. Rim 1971; Duša duše hrvatske. Mostar 1988; Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva. Zagreb 1991; Skupljena baština. Zagreb 1993; Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas. Mostar —Split—Međugorje 1996; Kip domovine. Zagreb 1996; Mila si nam ti jedina. Zagreb 1998; Pod nebom Bleiburga. Međugorje 1998; U sjeni transcendencije. Zagreb 1998; Međaši. Zagreb 2004), a stihovi su mu uglazbljeni i snimljeni na LP (1974, 1992, 1995) te prevedeni na engleski, njemački i španjolski. Potpisivao se šiframa i pseudonimima A. Begov, A. Elka, A. K., Ankor, Antinić F. L., Beltion Lovorov, ET, fra T(ito) Hernić, K. Lujan, P. Lukacin i Šimun Ozimica.

DJELA: Zemlja. Roma 1951. — Od zemlje do neba. Chicago 1953. — Pod arkadama neba. Madrid 1955, Mostar 1993. — Crvena dijagonala. Madrid 1959. — Kroz plave zore. Pamplona 1961. — Exodus. Buenos Aires 1964. — Svibi i ribizi. Rim 1968. — Livade snova i vjetrova. (S. l.) 1970, (Roma) 19742. — Plime neizmjerja. Roma 1970. — Krateri i gejziri. Chicago 1978. — Probuđene tipke. Chicago 1984. — Fremde Blumen. Chicago —Zürich 1987. — Mučeništvo Crkve u Hrvatskoj. Chicago 1988. — Čudo siromašnih koraka. Zagreb 1990. — Fragmenti jednoga života. Chicago 1994, 19952. — Pokošeno vrijeme. Mostar 1996. — Izabrane pjesme. Zagreb 2006.
 
LIT.: A. Bonifačić: (O knj. Zemlja). Hrvatska revija (Buenos Aires), 1(1951) 3, str. 266–267. — Isti: (O knj. Od zemlje do neba). Ibid., 3(1953) 4, str. 477–478. — V. Nikolić: Pod arkadama hrvatske atomske lirike (razgovor). Ibid., 8(1958) 3/4, str. 284–286. — (O knj. Crvena dijagonala): (V. Nikolić), Ibid., 9(1959) 3, str. 340. — N. Kesterčanek, Ibid., 4, str. 460–461. — B. Kadić (B. K.): O hrvatskim emigrantskim knjigama. Ibid., 13(1963) 2, str. 249–250. — F. Nevistić: 50-godišnjica fra L. Kordića. Ibid., 14(1964) 2/3, str. 256–257. — (O knj. Exodus): V. Nikolić, Ibid., 4, str. 543. — V. Grubišić, Ibid. (München), 18(1968) 3, str. 345–349. — Isti: Pogovor. U: Plime neizmjerja. Roma 1970, 111–117. — M. Vidović: (O knj. Plime neizmjerja). Hrvatska revija, 21(1971) 2/3, str. 262–264. — V. Grubišić (Vig): Proslava 60-godišnjice rođenja pjesnika Lucijana Kordića. Ibid., 24(1974) 4, str. 524. — (O knj. Krateri i gejziri): Ibid. (München—Barcelona), 28(1978) 4, str. 690. — Uredništvo, Ibid., 29(1979) 4, str. 685. — V. Nikolić: Na razmeđima života i poezije (razgovor). Ibid., 34(1984) 2, str. 291–296. — Uredništvo: (O knj. Probuđene tipke). Ibid., 35(1985) 3, str. 534. — I. Alilović: Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova. Zagreb 1989. — A. Rukavina: (O knj. Mučeništvo Crkve u Hrvatskoj). Hrvatska revija, 39(1989) 3, str. 587–588. — Š. Š. Ćorić: Uz izbor poezije Lucijana Kordića. (Pogovor). U: Čudo siromašnih koraka. Zagreb 1990, 137–139. — I. I. Mateljan: Pjesnik eksodusa Hrvata. Glas Koncila, 29(1990) 50, str. 11. — B. Donat: Zvjezdano stranstvovanje. Vjesnik, 52(1991) 9. III, str. 15. — V. Grubišić: Hrvatska književnost u egzilu. Barcelona—München 1991, 198 –209. — D. Horvatić: Nepostojeći hrvatski pisci. Zagreb—Sisak 1993. — (Nekrolozi): Glas Koncila, 32(1993) 26, str. 5. — Š. Š. Ćorić, Matica, 53(1993) 6/7, str. 15. — Ž. Ilić, Kršni zavičaj, 1993, 26, str. 53–58. — A. Kadić, Hrvatska revija, 43(1993) 4, str. 412–418. — B. Petrač, Vjesnik, 54(1993) 19. VI, str. 12. — Z. Vukman, Hrvatska obzorja, 1(1993) 1, str. 42–43. — Z. Sančević: Fra Lucijan Kordić – pjesnik progonstva što krši vrutke i muti aleje. Hrvatska revija, 44(1994) 2/3, str. 449–451. — Š. Š. Ćorić: 60 hrvatskih emigrantskih pisaca. Zagreb 1995, passim. — (O knj. Pokošeno vrijeme). Hrvatsko slovo, 3(1997) 106, str. 15. — I. Mlivončić: Sjećanje na Kordića. Slobodna Dalmacija, 57(2000) 21. VI, str. 17. — N. Mihanović: Lucijan Kordić. Republika, 57(2001) 7/8, str. 77–89.
 
Marko Kovačević, Joško Barić i Redakcija (2009)