Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KOROLIJA, Stjepan (Karolia, Karolya), kulturni djelatnik (Virje, 15. XII. 1760 — Zagreb, 4. V. 1825). Humaniora polazio u Zagrebu, filozofiju i teologiju u Beču. Za svećenika zaređen 1785. Do 1789. bio župnik u Samarici, potom profesor teologije u zagrebačkom sjemeništu, od 1797. župnik u Sisku; 1807. postao kanonikom Zagrebačkoga kaptola. Uz to bio rektor sjemeništa (1808–15), nadstojnik pobožnih zaklada te opat benediktinske opatije sv. Jelene od Podborja (kraj Daruvara). Iako stariji povjesničari (T. Mikloušić, N. Andrić) navode da je preveo ili priredio više drama, a R. Strohal pretpostavlja da je 1792. pomagao J. Feketeu u lokalizaciji Pravdenića i Poštenčića K. von Eckhartshausena, njegovo se ime spominje samo uz redateljsku ulogu. Tako je za sjemenišno kazalište u Zagrebu 1794. uprizorio Eckhartshausenovu dramu Kukolj med pšenicom iliti Bogoslužnost i skazlivost (Das Unkraut unter dem Weitzen, oder Religion und Gleisnerey. München 1793), a 1797. dramu Papiga iliti Krepost, gde ne štima, sreču včini A. von Kotzebuea (Der Papagei. Leipzig 1792). Kao savjetnik biskupa M. Vrhovca za jezična i književna pitanja izradio je prijedlog o reformi pravopisa te na kajkavski preveo Novi zavjet, koji je, unatoč zauzimanju J. Kopitara, ostao u rukopisu (danas zagubljen). Udio u stvaranju sjemenišnoga dramskoga repertoara na hrvatskom jeziku i nastojanja oko hrvatskoga pravopisa uključuju ga u Vrhovčev krug pretpreporodnih djelatnika.

LIT.: T. Mikloušić: Izbor dugovanyh vszakoverztneh za haszen, y razveszelenye szlusecheh. Zagreb 1821, 97. — N. Andrić: Izvori starih kajkavskih drama. Rad JAZU, 1901, 146, str. 13–21, 27–31. — V. Deželić st.: Maksimilijan Vrhovac (1752. –1827.). Zagreb 1904, 199–200. — R. Strohal: Svećenici hrvatski književnici u 18. i početkom 19. vijeka ovkraj Velebita. Katolički list, 61(1910) 46, str. 365–366. — Lj. Ivančan: Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924 (rkp. u Kaptolskom arhivu, Zagreb, str. 931–932). — F. Fancev: O drami i teatru kaptolskoga Zagreba. Hrvatsko kolo, 13(1932) str. 142 –143. — Isti: Dokumenti za naše podrijetlo hrvatskoga preporoda (1790–1832). Građa za povijest književnosti hrvatske, 1933, 12, str. XXXVI, XXXIX. — J. Percan: Ignac Kristijanović (1796–1884) i njegov pokušaj prevođenja Svetoga pisma. Bogoslovska smotra, 54(1984) 1, str. 97. — V. Horvat: Crkva u hrvatskom narodnom preporodu. Zagreb 1986, 71. — M. Vrhovac: Dnevnik – Diarium (1801–1809), 1. Zagreb 1987, 706. — N. Batušić: Kajkavska drama Papiga. U: Hrvatska književna baština, 2. Zagreb 2003, 270.
 
Elizabeta Palanović (2009)