BAČIĆ, Miho

traži dalje ...

BAČIĆ, Miho, pomorac i trgovac (Dubrovnik, 22. II 1859 — New Orleans, 12. XII 1935). Osnovnu školu pohađao je u rodnom gradu. Nakon svršene nautičke škole u Dubrovniku plovio je kao pomorski kadet. Ukrcao se 1875. na bark »Stefano«, vlasništvo njegova strica, pod komandom Vlaha Miloslavića Dubrovčanina. Taj se bark, ploveći iz Cardiffa za južnu Australiju, nasukao 27. listopada na zapadnoj obali Australije u blizini Points Cloates i potpuno se razbio. Nakon nekoliko mjeseci teškog stradanja ostala su od 17 članova posade na životu samo dvojica, kadet Miho Bačić i mladić Ivan Jurić iz Oskorušna na Pelješcu. Živjeli su s urođenicima, dok kod zaljeva Exmouth i rta Vlaming (Nord West) ne naiđe 18. travnja 1876. kapetan Charles Turchy sa svojim kuterom »Jessie«. Bačića i Jurića uzme na svoj brod i stigne s njima u Fremantle, odakle se B. javi 16. svibnja 1876. pismom svojim roditeljima u domovini. Privremeno se namjestiše kao pomorci na skuneru Vincenca Vukovića sa Šipana, nastanjenog u Fremantleu, te sudjelovahu na putovanju za Tientsin i natrag u Fremantle od 22. svibnja do 12. srpnja. O njihovu brodolomu i dogodovštinama pisao je gradski list Fremantle Harold u svibnju 1876. Napokon oba ova pomorca otputovaše u domovinu. Na temelju Bačićevih bilježaka, povjesničar i dubrovački kanonik Stijepo Skurla nastavio je opis njihovih doživljaja. Službeni Annuario marittimo per l’anno 1877 (izlazio u Trstu) donio je na strani CXXVI kratku noticu o brodolomu barka »Stefano«. Oba pomorca priložiše 1877. u zavjetnoj crkvi dubrovačkih pomoraca Gospi od milosrđa u Dubrovniku zavjetnu sliku poznatog pomorskog slikara Bazija Ivankovića, koja se i danas čuva u zbirci te crkve. Po povratku u Dubrovnik ubrzo je B. prešao u Rijeku na daljnje školovanje u Pomorskoj akademiji. Po završetku školovanja preuzeo je komandu broda »Resurection«, također vlasništvo njegova strica. Od 1880. nastanio se stalno u SAD. Živio je u New Orleansu gdje je imao razvijenu trgovinu brodskih potrepština i bio opskrbljivač brodova. Radio je za napredak grada, koji ga je počastio time što je jednoj od glavnih ulica dao naziv Baccich street.

LIT.: Hermann Marchetti: Die Erdumsegelung S. M. Schiffes »Saida« in den Jahren 1890, 1891, 1892. Wien 1894, 78–79. — Niko Štuk: Brodolom naših pomoraca iz 1876. Jadranska straža, 15(1937) br. 4. — Isti: Još nekoji podaci o brodolomu pomoraca iz 1875 na pustošnoj obali Australije. Ibid., 16(1938) 11, str. 465–468. — Radojica F. Barbalić: Naši pomorci u stranom svijetu. Novi list, 7(1953) br. 32. — Josip Luetić: Katastrofa barka »Stefano«. Pomorstvo, 10(1955) 1/2, str. 31–32. — Vinko Foretić: Udio naših ljudi u stranim mornaricama i općim pomorskim zbivanjima. Pomorski zbornik, 1. Zagreb 1962, 328. — Anica Kisić: Zavjetne slike 19. i 20. stoljeća u crkvi Gospe od milosrdja u Dubrovniku. Pomorski zbornik, (1974) 12, str. 538–539. — Milos M. Vujnovich: Yugoslavs in Louisiana. Gretna 1974, 96 i 98.
 
Vinko Foretić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BAČIĆ, Miho. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1009>.