Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

IVAN ARHIĐAKON GORIČKI (Gercsei, Goriciensis, Guerche; János, Johannes), pravni i povijesni pisac (?, o. 1280 – ?, nakon 18. X. 1353). Po majci pripadao rodu Tolinega (Tholineg) s posjedima uz potok Toplicu kraj Daruvara (I. K. Tkalčić 1874). Kao mjesto njegova rođenja navodi se Kosna u gvozdanskoj župi (F. Rački 1864) i Stubičke Toplice (Tkalčić 1874). Većina povjesničara pretpostavlja da je početnu izobrazbu stekao u benediktinskom samostanu u Bijeloj Stijeni te da je pravo studirao u Bologni ili Padovi. Tvrdnja da je istovjetan sa zagrebačkim kanonikom magistrom Ivanom, koji se u ispravama spominje od 1319 (Tkalčić 1874, 1886), pobijena je (Lj. Ivančan). Drži se da je bio blizak suradnik zagrebačkoga biskupa A. Kažotića te da je na poč. XIV. st. sudjelovao u njegovoj reformi katedralne škole (F. Šanjek 1993). Kao zagrebački kanonik, gorički arhiđakon i biskupov kancelar prvi se put spominje 1328. u ispravi zagrebačkoga biskupa Ladislava. U siječnju 1331. sudjelovao je u uvođenju Grgura Koprivničanina u prepozituru sv. Lovre u mjestu Hayu u Kaločkoj nadbiskupiji. Kao osoba vješta pravnim poslovima, zastupao je zagrebački Kaptol u sporovima sa svjetovnim i crkvenim vlastima, više puta bio skrbnik malodobnih osoba (u ime rođakâ 1333. upravlja obiteljskim posjedom Toplicom), a pravnu je pomoć često pružao i svjetovnim osobama. God. 1338. s biskupskim je vikarom Jakovom u pape Benedikta XII. u Avignonu zastupao zagrebačkoga biskupa u sporu s krbavskim biskupom i Njemačkim viteškim redom iz Črnomlja (črnomeljski križari) oko skupljanja desetine koja je pripadala Goričkomu arhiđakonatu, a 1343. bio je predstavnik Kaptola na zasjedanju Hrvatskoga sabora u Križevcima. Za zasluge u obrani kaptolskih posjeda Kaptol mu je 1345. na doživotno uživanje dao predij Prevlaku, te sjeverno od kanoničkih kurija na Lepoj Vesi (Nova Ves) darovao zemljište za izgradnju crkve sv. Ivana Krstitelja i župnoga dvora, koje je o svojem trošku podignuo 1347. Za uzdržavanje crkve i nove župe darovao je svoj posjed Donju Bliznu na Bukovcu; prvim je župnikom imenovan njegov rođak Blaž. Nakon smrti zagrebačkoga biskupa Jakova iz Piacenze u listopadu 1348, za sedisvakancije je do poč. 1350. bio generalni vikar. – Kao vrstan poznavatelj prilika u Zagrebačkoj biskupiji i jedan od najučenijih ljudi toga doba u čitavoj Slavoniji (Nada Klaić 1985), skupio je pravne norme prema kojima se upravljalo Kaptolom u zbornik Statuta Capituli Zagrabiensis (nekoć nazivan i Album capitulare ili Liber acclavatus). Kaptol ih je 9. VIII. 1334. »prigodom obnove svog činovništva proglasio javno svojim zakonikom« (Tkalčić 1886). Kako su ondje obrađena pitanja zemljišnih odnosa, povlastica, obveza i prihoda, a pridodan je i prijepis mnogih danas izgubljenih isprava, to je djelo najstariji poznati urbar na hrvatskom i ugarskom prostoru te znamenito vrelo za gospodarsku, pravnu i kulturnu povijest Zagrebačke biskupije; novoimenovani kanonici nad njim su polagali prisegu. Najstarijemu sačuvanomu rukopisu Statuta iz 1354 (Kaptolski arhiv u Zagrebu; objavio Tkalčić 1874) kao uvod su 1633. privezani pregled hrvatsko-ugarskih vladara, tzv. Zagrebačka kronika, te popis zagrebačkih biskupa do 1350. U historiografiji preteže mišljenje da su Kronika i Popis djela drugoga autora. Ivanovo autorstvo tzv. Odlomka ljetopisa, u kojem se raspravlja o hrvatsko-ugarskim odnosima u XI. st., sačuvana samo u djelu B. A. Krčelića De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (Zagreb 1770), također je dvojbeno.

LIT.: B. A. Krčelić: De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares. Zagrabiae 1770, 101–102. – J. Koller: Historia episcopatus Quinqueecclesiarum, 1. Posonii 1782, 34–35. – A. Theiner: Vetera monumenta historica Hungariam sacram illustrantia, 1. Romae 1859. – F. Rački: Ocjena starijih izvora za hrvatsku i srbsku poviest srednjeg vieka. Književnik, 1(1864) str. 548–557. – I. K. Tkalčić: Povjestni spomenici Zagrebačke biskupije, 1–2. Zagreb 1873–1874. – V. Klaić: Ocjena odlomka iz »kronologije ili ljetopisa« Ivana arcidjakona. Izvjestje o Kraljevskoj velikoj gimnaziji u Zagrebu 1873/74. Zagreb 1874, 1–22. – F. Rački: Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877, 484–485. – V. Klaić: Slavonija od X do XIII stoljeća. Zagreb 1882, 21–30. – H. Marczali: Ungarns Geschichtsquellen im Zeitalter der Árpáden. Berlin 1882. – V. Bunyitay: A váradi káptalan legrégibb statutumai. Nagyvárad 1886. – I. K. Tkalčić: Ivan, arcidjakon gorički, domaći pisac u XIV. vieku. Rad JAZU, 1886, 79, str. 71–134. – Isti: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba, 1. Zagreb 1889. – M. Šufflay: János Gercsei főesperes krónikája töredékéről. Századok (Budapest), 38(1904) str. 511–536. – T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 9–12. Zagreb 1911–1914. – Lj. Ivančan: Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924 (rkp. u Kaptolskom arhivu, Zagreb, str. 69–75). – I. Szentpétery: A Zágrábi és a Váradi Krónika egymáshoz való viszonya. Századok, 68(1934) str. 410–425. – Scriptores rerum Hungaricarum tempore ducum regumque stirpis Arpadianae gestarum, 1. Budapestini 1937. – C. A. Macartney: The Medieval Hungarian Historians. A Critical and Analytical Guide. Cambridge 1953, 109–110. – Repertorium fontium historiae medii aevi, 3. Romae 1970, str. 475; 6. 1990, str. 328–329. – N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 1971. – Ista: Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. Zagreb 1972. – B. Karácsonyi: Néhány kronológiai probléma középkori elbeszélő forrásaink szövegében. U: Középkori kútfőink kritikus kérdései. Budapest 1974, 213–228. – N. Klaić: Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb 1976. – R. Gajer: Posjedi Zagrebačkog kaptola oko Zagreba u prvoj polovici 14. st. Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1978, 11, str. 6, 17–21, 24, 31, 42, 63, 65, 68, 70, 73, 85–86, 88–92, 94–95, 97–100, 102. – N. Klaić: Povijest Zagreba, 1. Zagreb 1982. – M. Švab: Prilog kritici odlomka »Kronologije«, djela pripisivanog arhiđakonu Goričkom Ivanu. Historijski zbornik, 35(1982) str. 119–160. – N. Klaić: Baltazar A. Krčelić (1715–1778) autor tzv. Odlomka ljetopisa iz 11. stoljeća. Croatica Christiana periodica, 9(1985) 16, str. 1–46. – Ista: Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb 1990. – L. Dobronić: Biskupski i kaptolski Zagreb. Zagreb 1991. – S. Antoljak: Hrvatska historiografija do 1918, 1. Zagreb 1992, 20. – L. Margetić: Neka pitanja tzv. Zagrebačke kronike i Popisa biskupa. Croatica Christiana periodica, 17(1993) 32, str. 1–16. – F. Šanjek: Crkva i kršćanstvo u Hrvata. Srednji vijek. Zagreb 19932. – B. A. Krčelić: Povijest Stolne crkve zagrebačke. Zagreb 1994. – A. Lukinović: Zagreb – devetstoljetna biskupija. Zagreb 1995, 82, 84, 87–92. – Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994. Zagreb 1995. – Zagrebački biskupi i nadbiskupi (zbornik). Zagreb 1995. – S. Andrić: Klaićev udio u rasprama hrvatske i mađarske historiografije. U: Vjekoslav Klaić. Život i djelo. Zagreb–Slavonski Brod 2000, 94–95.    
 
Mladen Švab (2005)