KEČKEMET, Duško

KEČKEMET, Duško, povjesničar umjetnosti i kulture (Supetar, 4. VI. 1923). U Splitu završio gimnaziju 1941, u Zagrebu studirao agronomiju na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, a na Filozofskom fakultetu diplomirao 1949. povijest umjetnosti, povijest i talijanski jezik i 1970. doktorirao tezom o I.Rendiću. Radio 1945–50. u Gipsoteci grada Zagreba, 1951–79. u Muzeju grada Splita (MGS) kao kustos, ravnatelj (1960–77) i muzejski savjetnik, od 1979. kao ravnatelj Galerije Meštrović (GM) u Splitu i od 1984. do umirovljenja 1993. kao redoviti profesor splitskoga odjela zadarskoga Filozofskoga fakulteta, na kojem je predavao od 1979. Isprva se bavio književnim radom te uz pjesme, pripovijetke i prikaze u periodicima (Pregnuća, 1940, urednik; Preporod, 1942; Hrvatska mladost, 1943–45) objelodanio zbirku pjesama Sunce i oblaci (Zagreb 1944). Od poč. 1950-ih sustavno se baveći umjetničkom i kulturnom tematikom objavio oko 40 knjiga, 100 znanstvenih, 1000 stručnih i 500 enciklopedijskih tekstova. Autor je rasprava o romaničkim, gotičkim i renesansnim djelima (Renesansna klesarsko-kiparska djela u Splitu. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, PPUD, 1953; Romanička loža u Splitu. PPUD, 1954; Figuralna skulptura romaničkog zvonika splitske katedrale. PPUD, 1955; Romaničke minijature u Splitu. Peristil, 1957; Crkvica i eremitaža sv. Jere na Marjanu. PPUD, 1959; Dekorativna skulptura zvonika splitske katedrale. Starohrvatska prosvjeta, 1963) te knjige Juraj Dalmatinac i gotička arhitektura u Splitu (1988). Proučavao Dioklecijanovu palaču kroz djelovanje V. Andrića i djelo R. Adama, o kojima je napisao studiozne monografije (1993, 2003), afirmirajući obojicu, te kroz akvarele L. F. Cassasa (Rad JAZU, 1978) i grafike J. B. Fischera von Erlacha (Peristil, 1987). Prilog povijesti zaštite spomenika dao je i radovima o zvoniku splitske katedrale (Zbornik zaštite spomenika kulture, Beograd 1955–56), urbanističkom razvoju splitske luke (Pomorski zbornik, PZ, 1962), splitskom kaštelu (Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 1955–56) i kašteletu(PPUD, 1986–87). O Meštroviću objavio predgovore u katalozima izložba (Split 1957, 1978, 1983, 1990; Zagreb 1983, suautor izložbe i kataloga, Nagrada grada Zagreba) i foto-monografijama, više članaka (Počeci Ivana Meštrovića. Split 1959, suautor K. Prijatelj; Mogućnosti, 1962; Adrias, 1987; Peristil, 1988–89; Ethnologica Dalmatica, 1997; Rival, 1998) te napisao opsežnu knjigu (rkp.). Prinos su povijesti umjetnosti i njegove monografije o umjetnicima, napose E. Vidoviću (1959) i Rendiću (1969), pionirski pregledi splitskih slikara, kipara, arhitekata i fotografa XIX. st. (Slobodna Dalmacija, 1951, 1953) te hrvatske moderne i javne skulpture (Urbanizam i arhitektura, 1950; Život umjetnosti, ŽU, 1966). Obradio je povijest splitske fotografije 1859–1990. prilozima u Mogućnostima (1990), katalogu Fotografija u Hrvatskoj 1848–1951 (Zagreb 1994) i Fotomonografiji Fotokluba Split (Split 2004) te monografski (Split 2004), a djelom Počeci kinematografije i filma u Dalmaciji (1969) uvrstio se među povjesničare hrvatskoga filma. Bavio se modernom, suvremenom i turističkom arhitekturom, identitetom primorskih gradova (Arhitektura, 1976, 1989–91; ŽU, 1976; PZ, 1983, 1989–90) i splitskim utvrdama (Vojnopomorski ogledi, 1966, 1971; PPUD, 1980; Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 2000), pisao o moru i pomorstvu u likovnoj umjetnosti (Pomorska enciklopedija, 8), mapi crteža dalmatinskih gradova J. Santinija(Četiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljeća. Split 1953), Š. Carrari (Dva dalmatinska umjetnika prošlog stoljeća. Split 1958, suautor Prijatelj), pomorskoj ikonografiji (PZ, 1962), slikama M. Olivera (ŽU, 1972), grafikama J. Blaeua (Radovi Centra JAZU u Zadru, 1976), vedutama J. Högelmüllera (Radovi Zavoda JAZU u Zadru, 1990) te skulpturi (Anali Galerije Antuna Augustinčića, 1993–95, 2006). Objavljivao knjige o splitskim izložbama i umjetnicima 1945–92 (2000, 2004), od poč. 1950-ih likovne prikaze u periodicima te predgovore izložbenim katalozima (Andrija Krstulović. Split 1991; Ante Katunarić. Split 2006). Priredio mnogobrojne izložbe (Split na starim slikama i grafikama, 1954; 70 godina likovnih izložbi u Splitu 1885–1955, 1955; Stari splitski plakati 1891–1942, 1988). Organizirao postave MGS i GM te, s D. Domančićem, Pomorskoga muzeja i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzeja grada Trogira i Muzeja otoka Brača u Škripu. Bibliografiju o Splitu s više od 7000 jedinica tiskao 1955–1956. Vrijednostima grada posvetio knjige o arhitekturi i urbanizmu (Grad za čovjeka, 1981; Borba za grad, 2002, odabrani članci 1951–99) te Prošlost Splita (2002).Napisao je knjige o hrvatskom narodnom preporodu (1963, 1999), splitskim Židovima (1971), M. Maruliću (1975), groblju Sustipan i fontani (1994). Također se bavio poviješću školstva, kazališta i zdravstva, posebno splitskim lazaretom (PZ, 1975). Izabrane rasprave o kulturnoj i umjetničkoj baštini u Dalmaciji skupio je u knjizi (2004). Surađivao i u novinama i časopisima Slobodna Dalmacija (1951–56, 1958–74, 1976–80, 1983–91, 1995–98, 2001–04), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1952, 1957, 1960, 1965, 1983), Muzeji (Beograd 1953, 1960), Brački zbornik (1954, 2001), Čovjek i prostor (1954–55, 1973, 1979, 1982–83, 1987–90), Mogućnosti (1955, 1962, 1971–74, 1978, 1982, 1986, 1989–90, 1992, 1997, 2000), Vjesnik (1956, 1966, 1975–92, 1997), Bulletin JAZU (1959, 1961), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1959, 1963; Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 1991, 1995), Telegram (1965, 1967–69, 1973), Jadranski zbornik (1966–69), ŽU (1967–72, 1975–76, 1979–80), Pogledi (1969–70, 1974, 1981), Vidik (1970, 1973), Nedjeljna Dalmacija (1971–81, 1983, 1986, 2002), Hortikultura (1973, 1979), Kulturna baština (1974–76, 1978–79, 1981–82, 1986–87, 1989–91, 1993–95, 1997, 1999, 2002), PPUD (1975, 1992), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (1976–79), Građa i prilozi za povijest Dalmacije (1977, 1980, 1999), Peristil (1978, 1980), Poljički zbornik (1978), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1979–82), Foto-kino revija (Beograd 1980), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, OOUR u Splitu (1983–84, 1989), Adrias (1988, 1993–94), Klesarstvo i graditeljstvo (1991, 1996, 2001, 2003–04), Hrvatska revija (1992, 1998, 2002–04), Dubrovnik (1998–99), Vijenac (1999–2004) te zbornicima i knjigama Narodno kazalište Split 1893.–1953. (Split 1953), Gunjačin zbornik (Zagreb 1980), Hrvatski narodni preporod u Splitu 1882 (Split 1982), 290 godina Klasične gimnazije u Splitu 1700–1990 (Split 1990), Otok Šolta (Zagreb 1990), 400 ljeta splitskog lazareta (Split 1992), 100 godina Obrtničke škole u Splitu (Split 1993), 200 godina splitske bolnice (Split 1994), Splitski polihistor Julije Bajamonti (Split 1996), Kulturna animalistika (Split 1998), Dioklecijanov akvedukt (Split 1999), Marjane, naš Marjane (Split 2001), Nazorovi dani (Postira 2003), Splitsko ljeto 1954.–2004. (Split 2004). Autor je turističkih vodiča (Otok Brač. Split 2001; Turistički vodič Splita. Split 2004), suradnik u likovnim enciklopedijama, Enciklopediji Jugoslavije, HBL, Pomorskom leksikonu LZ i u Dizionario biografico degli italiani (Rim 1990, 1993). Preveo i popratio komentarima Zapise o gradu Splitu J. Bajamontija (Split 1975) i Povijest kandijskog rata u Dalmaciji F. Divnića (Split 1986). Bavi se umjetničkom fotografijom (Na straži, 1944; Kišni dan, 1966). Od 1952. član je Fotokluba Split, a od 1955. izlaže na fotografskim izložbama. Dobitnik je Nagrade grada Splita za životno djelo 2005.