Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KOSOVIĆ, Bogoslav, šumarstvenik (Donji Lapac, 1. I. 1871 — Zagreb, 27. III. 1949). Gimnaziju završio u Zagrebu 1888, šumarstvo diplomirao na Visokoj poljodjelskoj školi u Beču, a državni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva položio 1894. u Zagrebu. Od 1891. vježbenik pri Gospodarsko-šumarskom odjelu Zemaljske vlade u Zagrebu, od 1892. upravitelj šumarije u Valis-selu (danas Cetingrad) pri Slunjskoj imovnoj općini u Rakovcu, 1896. u šumarskoj službi u Đakovu te šumarski nadzornik u Varaždinu, 1898. dodijeljen Šumarskomu odsjeku u Zagrebu, 1901. postao županijskim šumarskim nadzornikom u Požegi, odakle odlazi u Županijsku oblast Gospić. God. 1905. u Šumarskom odjelu Zemaljske vlade u Zagrebu. Na tamošnjoj Šumarskoj akademiji predavao 1905–06. uređivanje šuma. God. 1916. premješten je u Županijsku oblast Ogulin, a 1918. preuzima Direkciju šuma u Sušaku. Zbog upozoravanja na pogrješnost optužbe protiv S. Radića degradiran je u službi i dodijeljen Šumarskomu odjelu u Zagrebu te 1923. umirovljen. Vraćen 1925. u državnu službu kao pomoćnik ministra šuma i ruda, ali je 1926. ponovo umirovljen. Potom kraće bio član uprava bosanskih drvno-industrijskih poduzeća. Glavni mu je prinos pošumljivanje ličkih vriština, za što je inventarizirao šume, pašnjake i vrištine te izradio uzgojnu osnovu. Kako bi osigurao sadnice, u Gospiću je na tri jutra podignuo šumski rasadnik Kasumovićevo biljevište. Stručnim obrazloženjem postignuo je proglašenje šuma na Ivanščici zaštitnima i odredio način njihova gospodarenja. Zagovarao je uređenje brstika za koze i nadzor nad njihovim držanjem u Lici te reviziju šumsko-odštetnih cjenika, koje je držao nesmiljenima. Zaslužan je za registraciju i očuvanje vrijednih podataka iz Ratnoga arhiva u Beču i arhiva General-Comande u Zagrebu, a zahvaljujući njegovim radovima javnosti su predstavljeni mnogi arhivski dokumenti, među kojima i naša najstarija šumskogospodarska karta iz 1764. Osim o povijesti šumarstva, pisao je o šumarskoj politici i zakonodavstvu, pošumljivanju i zaštiti šuma, lovstvu i drugim temama u periodicima Šumarski list (1892, 1903, 1905, 1908–16), Lički kalendar (1933–35), Lički zbornik (1936–37) i Lički Hrvat (1937–38). Bio je glavni urednik Šumarskogalista 1912–16, jedan od utemeljitelja Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, 1918–21. predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva te 1940. suosnivač i počasni predsjednik obnovljenoga Hrvatskoga šumarskoga društva.

LIT.: V. Dojković: Pismo iz Draganićkog luga. Šumarski list, 36(1912) 4, str. 127–145; 5, str. 161–181. — P. Prpić: Ing. Bogoslav Kosović. Ibid., 64(1940) 8, str. 377–383. — Povijest šumarstva Hrvatske 1846–1976. Zagreb 1976, passim. — Šume u Hrvatskoj. Zagreb 1992, 273, 284. — Zbornik radova 40 godina Nacionalnog parka »Risnjak« (1953.–1993.). Crni Lug 1994, 17. — Hrvatsko šumarsko društvo 1846–1996. Zagreb 1996, passim.
 
Hranislav Jakovac (2009)