Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BADALIĆ, Josip, slavist, književni povjesničar i putopisac (Deanovac, 7. VI 1888). Potječe iz težačke obitelji; sin je Mije i Mare, rođ. Meštrović. Osnovnu školu pohađao je u Križu (1896–1901), klasičnu gimnaziju u Zagrebu (1901–1905), Slavonskoj Požegi (1905–1907) i Zagrebu (1907–1909). Studirao je klasičnu filologiju i slavistiku u Zagrebu (1909–1911) i Berlinu (1911–1912). Za I svjetskog rata boravio je u Rusiji kao zarobljenik i gimnazijski nastavnik u Zemljansku (1915–1918). Doktorirao je u Zagrebu 1919. disertacijom Temperamenat i karakter kao književno-etičke kategorije (u rukopisu). God. 1920. bio je u Parizu na dopunskim slavističkim studijama. Radio je kao bibliotekar u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (1919–1945), a bio je i ravnatelj Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (1940–1941). Početkom rata dva je mjeseca zatočen u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. God. 1945. osnovao je Katedru ruske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojoj je predavao do umirovljenja 1959. Poslije je bio gost profesor na stranim sveučilištima: Frankfurt na Majni (1960–1962), Uppsala, Stockholm (1964), Bloomington (1965), Marburg (1965–1966), Hamburg, Münster, Heidelberg (1966), Giessen (1966), Moskva (1975). Bio je tajnik Društva hrvatskih književnika (1919–1921), predsjednik Društva hrvatskih bibliotekara (1934–1936), potpredsjednik Matice hrvatske (1945–1947), dopisni i redoviti član JAZU (1948–1955), potpredsjednik Međunarodnog komiteta slavista (1958–1968). Od 1919. do 1979. održao je više popularnih i znanstvenih predavanja na narodnim sveučilištima i jugoslavenskim fakultetima te na znanstvenim skupovima. Dobio je nagradu »Božidar Adžija« (1958), zlatnu plaketu J. Dobrovskog Akademije nauka ČSSR na svjetskom kongresu slavista 1968, nagradu za životno djelo SR Hrvatske (1971) te Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom (1978). Počasni je član Slavističkog društva SR Srbije (1979). Badalićeve umjetničke portrete izradili su češki slikar Jan Kojan te Jerolim Miše. — U književnosti se javio pjesmom Ko monah (Luč, 1908, 6–7). Pisao je slavističke književno-kritičke studije, prikaze o ruskim piscima (V. G. B jelinski, D. S. Merežkovski, I. V. Severjanin, L. N. Andrejev, V. J. Brjusov, A. P. Čehov, K. P. Fedin, A. A. Blok, M. Gorki i dr.), zatim filološke i tekstološke studije (prvotisci), komparativne studije (uglavnom hrvatsko-ruske veze) i bibliografske preglede. Književne i znanstvene radove objavio je u publikacijama: Krijes (1909/1910), Vienac (1911, Vijenac 1927), Nova Evropa (1920, 1921, 1937), Savremenik (1921, 1931, 1940), Ljetopis JAZU (1922, 1923, 1953), Narodna starina (1925, 1929), Slavija (Prag 1925, 1929, 1930, 1939, 1947, 1967, 1976), Spomenik SAN (1925, 1927), Izvestija AN SSSR (Moskva 1926, 1956), Hrvatska revija (1928, 1932, 1935), Tolstojev Sbornik Karlovy University (Praha 1930), Revue de littérature comparée (Paris 1937), Ruski arhiv (1937), Slavjane (Moskva 1937, 1957), Alma Mater Croatica (1938/1939), Republika (Zagreb 1945, 1946, 1949, 1976, 1979), Hrvatsko kolo (1946, 1948), Građa za povijest književnosti hrvatske (1949, 1968), Slavistična revija (1950, 1957, 1962, 1969), Zbornik-radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1951, 1953, 1954), Das Antiquariat (Wien 1952), Zeitschrift für slavische Philologie (Leipzig 1952), Letopis Matice srpske (1954), Ricerche slavistiche (Rim 1954), Radovi Slavenskog instituta Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1956, 1958, 1959, 1963, 1976), Riječka revija (1956–1958, 1967), The Slavonic Review (London 1956), Filologija (1957), Južnoslovenski filolog (1958, 1959), Trudy po istorii drevnej russkoj literatury AN SSSR (Moskva 1958), Sbornik AN SSSR (Moskva 1959, 1960, 1966), Umjetnost riječi (1959, 1960, 1962, 1964, 1970, 1977), Zadarska revija (1959), Die Welt der Slaven (Wiesbaden 1960), Radovi Zavoda za slavensku filologiju (1963, 1968), Trudy otdela drevnerusskoj literatury AN SSSR (Moskva 1963, Lenjingrad 1969), Krležin zbornik (1964), Problemy sovremennoj filologii (Moskva 1965), Russko-evropejskie literaturnye svjazi (Moskva 1966), Mogućnosti (1968, 1973), Publications of the Modern Humanities Research Association, Leeds-Cambridge (1970), Beiträge zur Inkunabelkunde (Berlin 1971), Croatica (1972), Oko (1976, 1980) i dr. B. se bavio proučavanjem hrvatskih inkunabula, a pridonio je i povijesti ruske književnosti nalazima i proučavanjem starije ruske drame. Ističu se njegove slavističke studije o Jurju Križaniću (Serta Slavica i memoriam Aloisii Schmaus, München s. a. i Radovi Slavenskog instituta 1958), zatim rasprava o Spomenicima ruske drame XVIII. vijeka u zagrebačkoj sveučilišnoj biblioteci (Ljetopis JAZU 1923, 37, na temelju koje je V. D. Kuzmina napisala studiju Pamjatniki russkoj škol’noj dramy XVIII. veka, Moskva 1968), O transliteraciji ćirilice u latinicu (Ricerche slavistiche, Roma 1973, 17–19). Važnije su mu komparativne studije u kojima od 1932. do naših dana proučava naše veze s ruskom književnošću i kulturom. Poslije ih je objavio u knjizi: Rusko-hrvatske književne studije (1972). B. je autor više stručnih radova iz bibliotekarstva: Hrvatska knjiga u američkim javnim knjižnicama (Nastavni vjesnik, 1938, 46–47), Za naše narodno knjižničarstvo (Prosvjetni život, 1943, 9/11), Knjižnica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u prošlosti i sadašnjosti (Ljetopis JAZU, 1953, 56). Autor je dviju knjiga putopisa. Priredio je za tisak Pjesme Aleksandra Bloka (1927), Rusku liriku od Puškina do naših dana (1939, s N. Fedorovim), Hrvatska svjedočanstva o Rusiji (1945), Ruske pripovjedače (1945), Čitanku iz ruske književnosti, 1–2 (1946, s M. Kravarom), Hrvatsku bibliografiju (1948–1954), Izbor iz Puškina (1949, s G. Krklecom i P. Lastom), Izabrane članke V. G. Bjelinskog (1950), Eseje o Puškinu i Ljermontovu (1950), Zbornik Marka Marulića 1450–1950 (1950, s N. Majnarićem). Bio je urednik Starina (42), Starih pisaca hrvatskih (29, 30, 31), Radova Slavenskog instituta Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1–3, (s J. Hammom i Lj. Jonkeom, 1956–1959) i dr. Prevodio je s ruskog djela Čehova, Bloka, V. Majakovskog, Fedina, Brjusova, S. A. Jesenjina, Severjanina, N. S. Tihonova, I. G. Erenburga, N. A. Njekrasova, M. J. Ljermontova, te Spjev o vojnom pohodu Igorovu. Pojedine studije su mu prevedene na ruski, njemački, talijanski, francuski, slovački. U Moskvi mu je izišla knjiga prevedenih studija Russkie pisateli v Jugoslavii (1966).

DJELA: Iz ruske dramatike epohe Petra Velikoga. Beograd—Zemun 1925. — Russkija interljudii pervoj poloviny 18. veka. Praha 1926. — Spomenici ruske školske drame Jelisavetinskoga vremena. Srem. Karlovci 1927. — F. M. Dostojevski u hrvatskoj književnosti. Zagreb 1932. — Jevgenij N. Čirikov u hrvatskoj književnosti. Zagreb 1932. — L. N. Tolstoj kod Hrvata. Zagreb 1935. — Javne knjižnice u Savskoj banovini. Zagreb 1937. — Puškin i Vraz. Zagreb 1937. — Puškin u hrvatskoj književnosti. Zagreb 1937. — Hrvatska knjiga u američkim javnim knjižnicama. Zagreb 1939. — Il libro croato attraverso i secoli. Zagreb 1942. — Bibliografija hrvatske dramske i kazališne književnosti. Zagreb 1948. — Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb 1952. — Inkunabule v Sloveniji (suautor Alfonz Gspan). Ljubljana 1957. — Jugoslavica usque ad annum MDC. Aureliae Aquensis (Baden-Baden) 1959, 19662. — Prašina s puta. Zagreb 1966. — Rusko-hrvatske književne studije. Zagreb 1972. — Humanizacijski motivi u novijem hrvatskom pjesništvu. Zagreb 1978. — Moslavačke razglednice. Kutina 19791, 19802.
 
LIT.: Josip Matasović (M): Dr Josip Badalić, Spomenici ruske drame XVIII. vijeka u zagrebačkoj Sveučilišnoj biblioteci. Narodna starina, 2(1923) 5, str. 180. — Izidora Sekulić (I. S.): Ujak Vanja. Srpski književni glasnik, NS 1923, VIII/4. str. 318. — Miodrag M. Pešić (M. M. P.): Dr Josip Badalić: Pjesme Aleksandra Bloka. Volja, 2(1927) II/5, str. 381–384. — Hijacint Petris (H. P.): Strani utjecaji u našoj književnosti. 15 dana, 2(1932) 6, str. 91–92. — Stjepan Devčić: Dostojevski u hrvatskoj književnosti. Hrvatska revija, 6(1933), 4, str. 257–259. — Petar Mitropan (P. M.): Josip Badalić: L. N. Tolstoj kod Hrvata. Južni pregled, 10(1935) 11, str. 430–431. — Svetozar Georgijević: Josip Badalić: Puškin i Vraz. Letopis Matice srpske, 111(1937) 347(1), str. 87–88. — Ivo Hergešić: Puškin u Hrvata. Obzor, 70(1937) 206, str. 3. — Enrico Damiani: Ruska lirika od Puškina do naših dana. L’Europa orientale, (Roma), NS, 19(1939) 11/12, str. 492–496. — Ante Rojnić (a. r.): Američko javno knjižničarstvo. Obzor, 79(1939) 36, str. 2. — Dušan Berić: Povodom jednog bibliografskog rada. Književne novine, 1(1948) 34, str. 54. — Josip Badalić. Ljetopis JAZU, 1949, 54, str. 236–237. — Slavko Batušić: Josip Badalić: Bibliografija hrvatske dramske i kazališne književnosti. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 6(1950) 4, str. 314–316. — Ivan Esih: »Inkunabule u NRH«, značajno djelo akademika Josipa Badalića. Riječka revija, 1(1952) 4, str. 250–251. — Vjekoslav Maštrović (V. Ma.): Josip Badalić, Inkunabule u NRH. Zadarska revija, 1(1952) 4, str. 53–54. — Mirko Rupel: Josip Badalić: Jugoslavica usque ad annum MDC. Slavistična revija, 12(1959–60) 4, str. 294–296. — Pavel Naumovič Berkov: Prof. Josip Badalič kak issledovatel’ russkogo Teatra (u: Russkaja’ literatura XVIII veka i slavjanskie literatury). Moskva 1963, str. 168–171. — Vera D. Kuzmina: Josip Badalić, profesor zagrebskogo universiteta (u: Russkie pisateli v Jugoslavii). Moskva 1966, 5–19. — Aleksandr’ Ivanovič Hvatov: Russkie pisateli v Jugoslavii. Russkaja literatura. Lenjingrad, 10(1967) 2, str. 198–199. — Krsto Pižurica: Komparativna književno-istorijska proučavanja Josipa Badalića. Stvaranje, 24(1969) 5, str. 642–652. — Aleksandar Flaker: Badalićeve poredbene studije (pogovor u: Rusko hrvatske književne studije). Zagreb 1972, 459–471. — Mirjana Greblo: Josip Badalić, nestor hrvatske i jugoslavenske slavistike. Matica, 22(1972) 12, str. 454–455. — Josip Badalić (s bibliografijom). Croatica, 3(1972) 3, str. 9–14. — Bože Žigo: Josip Badalić slavist i putopisac, Život posvećen književnosti. Telegram, NS, 2(12) 1972, 59(575), str. 9–10. — Juraj Bedenicki: Badalićeve poredbene studije. Republika, 29(1973) 4, str. 423–433. — Saša Vereš: Profesor. Uz 85. obljetnicu nestora jugoslavenske slavistike. Večernji list, 17(1973) 4. i 5. XI. — Milorad Radević: Vest o Dostojevskom u »Slavenskom jugu« iz 1850. godine. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, 1974, 22, str. 138. — M. Ž.: Josip Badalić: Rusko-hrvatske književne studije. Zbornik za slavistiku, 5(1974) 6, str. 196–199. — M. Mesić: Nestor hrvatske slavistike. Marulić, 9(1976) 5, str. 421. — Znanstveni i stručni radovi prof. Josipa Badalića povodom 65-godišnjice njegova rada 1911–1976. Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 1976, 14, str. 163–170. — Drago Bobić: Josip Badalić, Humanizacijski motivi u novijem hrvatskom pjesništvu (pogovor). Zagreb 1978, 252. — Zvonimir Milčec: Devedesetogodišnjak s putnim nalogom. Večernji list, 22(1978) 17. i 18. VI — Dragutin Pasarić: Josip Badalić, Moslavačke razglednice (pogovor i bibliografija). Kutina 1979, 267–268. — Natalija Šik: Cennyj dar. Voprosy literatury, (Moskva), 23(1979) 8, str. 307–309. — Saša Vereš: U susret starome profesoru. Vjesnik, 41(1980) 5. II, str. 13.
 
Karmen Milačić (1983)