KOŠUTIĆ-BROZOVIĆ, Nevenka

KOŠUTIĆ-BROZOVIĆ, Nevenka, književna povjesničarka (Zagreb, 13. I. 1929). Supruga jezikoslovca D. Brozovića. U Zagrebu završila klasičnu gimnaziju 1947. i studij južnoslavenskih jezika i književnosti te francuskoga jezika i književnosti 1953. na Filozofskom fakultetu, na kojem je 1965. doktorirala tezom Francuske književne pobude u časopisima hrvatske moderne (Rad JAZU, 1969, 355). Na tom fakultetu apsolvirala i engleski jezik i književnost. Radila u NSK 1953–56, potom bila asistentica, od 1966. docentica, od 1974. izvanredna i od 1979. do umirovljenja 1995. redovita profesorica svjetske književnosti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je osnovala i vodila katedru za komparativnu književnost. Organizirala knjižnicu i predavala bibliotekarstvo na zadarskoj Pedagoškoj akademiji. Središnje mjesto njezinih radova i disertacije komparativno je proučavanje književnosti hrvatske moderne, u kojoj prepoznaje ostvarenje načela slobode književnoga stvaranja i zaokreta prema Europi (Stanisław Przybyszewski i hrvatska moderna. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 1961–62; Časopis hrvatske moderne »Mladost« i strane književnosti. Rad JAZU, 1965). U radu Hrvatsko-slavenski književni odnosi u doba hrvatske moderne (Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 1973) uočava prisnije poveznice sa slovenskom i srpskom književnosti te prevagu zanimanja za zapadnoslavensko književno stvaralaštvo. Baveći se teorijom prevođenja (O problemu prevođenja s dijalekata. Croatica, 1972), analizirala je prijevode Krležinih i Shakespeareovih djela, prevoditeljske uratke P. A. Kazalija, D. Cesarića, I. G. Kovačića, T. Ujevića, I. Vojnovića, M. Kombola, prijevode turcizama u Andrićevim djelima, hrvatsko dramsko prevoditeljstvo između dvaju svjetskih ratova te hrvatsku prijevodnu književnost u Dalmaciji u doba narodnoga preporoda. Njezin pregled svjetske književnosti za učenike srednjih škola Čitanka iz stranih književnosti, 1–2 (Zagreb 1970,1. sv. 29 izd. i 2. sv. 22 izd. do 2007) dugo je bio »nezamjenjivo nastavno pomagalo« (G. Rabac-Čondrić), a bavila se i periodizacijom hrvatske književnosti te istaknutim hrvatskim književnim povjesničarima sa stajališta književnoga prevođenja (V. Jagić), s obzirom na strane književnosti (A. Haler) ili u sklopu razvoja hrvatske komparatistike (T. Matić). Pisala i o odnosu Krleže i Przybyszewskoga, o A. G. Matošu, H. de Balzacu, Marguerite Duras, C. Baudelaireu, S. Beckettu, W. Faulkneru, pedagoškim i knjižničarskim temama. Surađivala u izdanjima Krugovi (1954), Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1954–57), Zadarska revija (1959–60, 1962, 1983, 1987; Zadarska smotra, 1994–95), Izraz (1963), Školski vjesnik (1966), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1968, 1976, 1978, 1985–86, 1992), Umjetnost riječi (1968, 1980), Croatica (1970, 1980–81), Hrvatska književnost prema evropskim književnostima (Zagreb 1970), Jezična antidogma Miroslava Krleže (Žminj 1974), 25 godina Seminara za strane slaviste (Sarajevo 1975), Forum (1979), Mostovi (Beograd 1979), Travnik i djelo Ive Andrića – zavičajno i univerzalno (Sarajevo 1980), Dani hvarskog kazališta (1981–82, 1986, 2001), Delo Ive Andrića u kontekstu evropske književnosti i kulture (Beograd 1981), Mogućnosti (1981–82), Narodni list (1981), Radovi Međunarodnog simpozija o djelu Iva Vojnovića (Zagreb 1981), Słowianie w świecie antynorm Stanisława Przybyszewskiego (Varšava 1981), Mihovil Kombol, književni kritičar i prevodilac (Zadar 1983, Zagreb—Zadar 1997²), Dante i slavenski svijet (Zagreb 1984), Dalmacija u narodom preporodu 1835–1848 (Zadar 1987), Književna smotra (1988), Život i djelo Ivana Gorana Kovačića (Zagreb 1989), Zbornik radova o Dobriši Cesariću (Zagreb 1992), Zora dalmatinska (Zadar 1995), Filologija (1997), Recepcija Milana Begovića (Zagreb—Zadar 1998), Tomo Matić, književni povjesničar i filolog (Zagreb 1998), Albert Haler (Zagreb 2000), Odnosi Hrvata i Bugara od X. do XIX. stoljeća s posebnim osvrtom na vrijeme Dubrovačke Republike (Zagreb 2003), Croatica et Slavica Iadertina (2005), Hrvatsko-bugarski odnosi u 19. i 20. stoljeću (Zagreb 2005), Zbornik o Vatroslavu Jagiću (Zagreb 2007) te sudjelovala na seminarima za strane slaviste u Titogradu (1979) i Beogradu (1979, 1981). Prevodila je s francuskoga, engleskoga, španjolskoga i njemačkoga jezika. Dobitnica Nagrade »Ivan Filipović« 1990.