KIRIGIN, Nikola

traži dalje ...

KIRIGIN, Nikola (Chargin), agronom, gospodarstvenik i iseljenički djelatnik (Mirca kraj Supetra, 29. IV. 1918). Brat liturgičara Martina. Klasičnu gimnaziju polazio u Širokom Brijegu i Splitu, gdje je 1936. maturirao. U Zagrebu 1941. završio studij agronomije na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Potom bio upravitelj imanja Vere Nikolić-Podrinske i od 1943. nadstojnik Gospodarsko-obskrbnoga odsjeka Ministarstva za oslobođene krajeve NDH te, u proljeće 1944. do ukidanja Ministarstva, povjerenik Poslovnice za prehranu oslobođenih krajeva u Splitu. Nakon rata u Mircima je započeo obnovu obiteljskih vinograda i bio predsjednik Poljoprivredne zadruge. God. 1959. iselio se u SAD, gdje je kao enolog radio u kalifornijskim vinarijama u San Joseu 1959–70, Delanu 1975–76. i, u međuvremenu, u Canandaigui. God. 1976. s ortakom Budimirom Matekom kupio vinariju Bonesio u Gilroyu, preimenovao ju u Kirigin Cellars i posjedovao do 2004. Premda vinorodnom površinom i godišnjom proizvodnjom jedna od manjih u Kaliforniji, izdvajalo ju je patentirano desertno Vino de Mocca (zinfandel, odn. crljenak kaštelanski aromatiziran kavom, narančom i čokoladom). — Kao gimnazijalac stupio u Veliko križarsko bratstvo (nepotpisano surađivao u tjedniku Nedjelja), nakon diplomiranja bio dužnosnik Starčevićeve mladeži. Članke – uglavnom iz užega područja poljodjelstva (oranje, gnojidba, rezidba, uzgoj krumpira, kukuruza, soje i suncokreta, posebno vinogradarstvo), ali i o njegovoj zadaći u ratnim prilikama, utvrđivanju cijena, potrebi gospodarske suradnje s Njemačkom, slabosti kolektivističkoga poljodjelstva u SSSR te, sa znatnijom promidžbeno-političkom sastavnicom, o presudnom značenju seljačkoga staleža, savezničkim planovima za obnovu Jugoslavije, ustaškim načelima i A. Paveliću – objavio u periodicima Nezavisna Država Hrvatska (1941–42; Seljačko ognjište, 1942–44; urednik 1943–44), Gospodarstvo (1942–43), Hrvatski krugoval (1943) i Novo doba (1944). U SAD djelovao u hrvatskim iseljeničkim udrugama zauzimajući se za njihovo povezivanje; o tom pisao u listovima Danica (Chicago), Hrvatska država (München), Hrvatski tjednik (Saint Albans) i Hrvatski dom (Calgary). Sudjelovao u pokretanju radijske emisije na hrvatskom u San Joseu (1960), uspješnom nastojanju da tadašnji guverner Kalifornije R. Reagan 10. travnja proglasi Danom hrvatske neovisnosti (1968) te, kao predstavnik Sjevernoameričkoga vijeća za hrvatsku državu, u radu osnivačke skupštine Hrvatskoga narodnoga vijeća (1974), kojega je sabornikom ubrzo imenovan, poslije i izabran (1983. i 1988). Među utemeljiteljima je Svjetskoga zbora hrvatskih liječnika (1991) te Svjetskoga hrvatskoga kongresa (1993), njegov prvi i od 1994. počasni predsjednik. Potpisivao se i Ing. Kin.

LIT.: Rezultati izbora za V. sabor Hrvatskog narodnog vijeća. Hrvatska revija (München—Barcelona), 33(1983) 4, str. 759. — Priručnik za Mjesne odbore HNV-a. Caracas—New York 1985, 23, 36, 39, 59. — Rezultati izbora za VII. sabor HNV. Hrvatska revija, 38(1988) 1, str. 175. — I. Rojnica: Susreti i doživljaji, 2. Zagreb 1994. — V. Nikolić: Pred vratima domovine, 1–2. Zagreb 1995. — I. Baća i dr.: Kronika Svjetskoga zbora hrvatskih liječnika 1991.–1997. Zagreb 1999, 13–14, 22, 149, 154, 172, 268–270, 273, 278–281, 283–284, 289, 368. — D. Tadić: Ronald Reagan proglasio Hrvatski dan neovisnosti (intervju). Večernji list, 47(2004) 12. VI, str. 24. — I. Čizmić, M. Sopta i V. Šakić: Iseljena Hrvatska. Zagreb 2005. — J. Nigoević: (Intervju). Glos sa škrop, 3(2006) 33/34, str. 22–24.
 
Paulina Radonić Vranjković (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KIRIGIN, Nikola. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/10377>.