Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KOVAČEVIĆ, Ferdinand, telegrafski stručnjak (Gospić, 25. IV. 1838 — Zagreb, 27. V. 1913). Do 1858. školovao se u Gospiću, 1859. završio Vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu. Kao topnički časnik služio do 1866 (otpusnicu iz vojske dobio 1872). Te godine dodijeljen je Telegrafskoj upravi u Josefovu (danas dio Jaroměřa) u Češkoj, 1869. Telegrafskomu inspektoratu za Hrvatsku i Slavoniju i 1870. novoosnovanoj Direkciji telegrafa za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu, u kojoj je tajnik od 1872. Umirovljen 1887. Poslije je bio tajnik pa ravnatelj Prve činovničke zadruge u Zagrebu. U Hrvatskoj se posvetio proučavanju i razradbi teorijske i praktične tematike tada još nove telegrafske tehnike. Rezultate je publicirao u časopisima Journal télégraphique (Bern 1878), Revue télégraphique (Bern 1878), Technische Blätter (Prag 1878), Zeitschrift für Elektrotechnik (Beč 1888–89) i Elektrotechnische Zeitschrift (Berlin 1889). U Beču i Budimpešti registrirao je 1876. patent kojim je izumio »diferencijalnu metodu s trajnom strujom za istodobno odašiljanje po jednoj žici dviju brzojavka jednakoga ili protivnoga smjera, kao i četiri brzojavke, dvije po dvije u suprotnim smjerovima«. U svojoj knjizi, »praktično-teorijskom priručniku za telegrafske činovnike«, prvom djelu s područja telegrafije iz pera hrvatskoga stručnjaka i objavljenom u Hrvatskoj (1875), piše o traženju i uklanjanju smetnja u telegrafiji na temelju poznavanja tadašnje tehnike, tehnologije i tehničkoga znanja osoblja. God. 1881, kao pomoć za pripremanje stručnih ispita, tiskao je zbirku zadataka iz galvanskoga nauka o elektricitetu, 1889. u knjizi o releju sustavno je obradio područje povećanja iskoristivosti vodova u telegrafiji s istosmjernom strujom; 1892. sastavio je na hrvatskom jeziku terminološki zanimljiv priručnik o brzojavu. Njegove knjige, članci i izumi prinos su razvoju telegrafije i izobrazbi stručnoga osoblja, a u Hrvatskoj njegov je rad pionirskoga značenja. Bio je član Elektrotehničkoga društva u Beču od 1886. God. 1999. u Parku skulptura velikana hrvatskoga prirodoslovlja i tehnike Tehničkoga muzeja u Zagrebu postavljeno je njegovo poprsje, rad S. Jančića.

DJELA: Betriebsstörungen oberirdischer Telegrafen-Leitungen, deren Aufsuchung und Behebung. Agram 1875. — Sammlung von Aufgaben aus der galvanischen Elektrizitätslehre mit besonderer Rücksicht für Telegraphenbeamte. Prag 1881. — Das halbpolarisierte oder Universal-Relais dessen Theorie und Anwendung zur Duplex- und Quadruplex-Correspondenz. Agram 1889. — Elektromagnetični brzojav osobitim obzirom na poštansko-brzojavne odpravnike. Zagreb 1892.
 
LIT.: (Osvrti na knjigu Das halbpolarisierte oder Universal-Relais): Elektrotechnische Zeitschrift (Berlin), 10(1889) str. 324–325. — Zeitschrift für Elektrotechnik (Wien), 7(1889) str. 309–310. — V. Muljević: Ferdinand Kovačević (1838–1913). Elektrotehnika, 15(1972) 4, str. 400–406. — Zbornik u povodu 120. godišnjice uvođenja telegrafa u Hrvatskoj. Zagreb 1974, 61, 123, 295–311. — V. Muljević: Ferdinand Kovačević i njegov doprinos razvoju elektrotehnike. Zbornik radova III. simpozija iz povijesti znanosti. Zagreb 1981, 173–178. — M. Mirković: Ferdinand Kovačević. ABC tehnike, 32(1988) 316, str. 314–315. — Simpozij o Ferdinandu Kovačeviću (zbornik, s potpunijom bibliografijom i literaturom). Zagreb 1990. — V. Muljević: Ferdinand Kovačević pionir telegrafije u svijetu i u Hrvatskoj. Hrvatski patentni glasnik, 3(1996) 2, str. 593–596. — V. Dakić i M. Mirković: Ferdinand Kovačević. Pionir hrvatske telegrafije. Zagreb 1999.
 
Vladimir Muljević (2009)