KLAK, Stjepan

KLAK, Stjepan, geodetski inženjer (Zagreb, 17. X. 1920 — Zagreb, 19. I. 2000). U Zagrebu završio gimnaziju 1939, diplomirao 1943. na Tehničkom fakultetu te doktorirao 1957. tezom Utjecaj privlačnog djelovanja Mjeseca i Sunca na nivelman visoke točnosti na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (AGGF). Kratko radio u Glavnom ravnateljstvu za javne radove Ministarstva prometa i javnih radova NDH, a 1944–46. u Tehničkom komasacionom uredu. Od 1946. zaposlen u Geozavodu, poduzeću za obavljanje geodetskih radova, od 1949. u Geodetskoj upravi NRH kao inspektor za radove nove izmjere i nivelmana (nekoliko mjeseci kao direktor). U Zavodu za višu geodeziju Tehničkoga fakulteta (poslije AGGF) od 1952. asistent, od 1961. docent, od 1965. izvanredni profesor, od 1971. redoviti profesor na Geodetskom fakultetu i predstojnik Zavoda za višu geodeziju 1975–81. Umirovljen je 1985, a 1997. dodijeljeno mu je počasno zvanje professor emeritus. Usavršivao se 1955. u Deutsche Geodätische Komission u Münchenu i 1959. u Frankfurtu na Majni. U znanstvenim istraživanjima najviše se bavio nivelmanom (geometrijskim i barometarskim), gravimetrijom, geofizikom, utvrđivanjem stabilnosti građevinskih objekata, teorijom pogrješaka geodetskih mjerenja te postupcima njihove obradbe i izjednačivanja. Posebno je velik njegov prinos području geometrijskoga nivelmana, na kojem je projektiranjem, metodama mjerenja, ocjenom točnosti, analizom pogrješaka i valorizacijom kvalitete radova stvorio uvjete da se u Hrvatskoj definira novi geodetski visinski datum i novi geodetski visinski sustav. Također je omogućio da se suvremena visinska osnova Hrvatske, temeljena na mjerenjima II. nivelmana visoke točnosti, poveže i uključi u Ujedinjenu europsku nivelmansku mrežu (UELN). Organizator je prvoga poslijediplomskoga studija geodezije na Geodetskom fakultetu i njegov prvi voditelj 1968–70. Znanstvenim i stručnim radovima surađivao je u časopisima Geodetski list (1949, 1952–54, 1958–62, 1964–65, 1969, 1971, 1977, 1997), Hidrografski godišnjak (1956–57), Geodetski godišnjak (1959–61), Österreichische Zeitschrift für Vermessungswesen und Photogrammetrie (Beč 1992–93), Acta geodaetica et geophysica Hungarica (Budimpešta 1996). Autor je i suautor skripata i udžbenika Gravimetrija (Zagreb 1962, 1975²), Geofizika (Zagreb 1963, 1972², 1978³, 1984⁴), Teorija pogrešaka i račun izjednačenja (Zagreb 1982, 1986²), Podaci o reperima, 1 (Zagreb 1994) te suradnik Tehničke enciklopedije LZ.