Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KLEPAC, Dušan, šumarski inženjer (Čabar, 17. V. 1917 — Samobor, 18. IV. 2006). U Zagrebu završio gimnaziju 1935. te na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu (PŠF) diplomirao 1939. i doktorirao 1951. tezom Uređivanje šuma s oplodnom sječom. Od 1940. zaposlen u Odjelu za uređivanje šuma Banovine Hrvatske odn. NDH, a nakon položenoga državnoga stručnoga ispita 1943. upravljao šumama Zagrebačkoga kaptola. Od 1945. referent u Ministarstvu šumarstva NRH, 1947. izabran za asistenta na PŠF, za docenta se habilitirao 1953, od 1956. bio izvanredni te od 1959. do umirovljenja 1987. redoviti profesor. Osnivač je (1960) i dugogodišnji predstojnik Zavoda za uređivanje šuma, 1959–60. prvi dekan osamostaljenoga Šumarskoga fakulteta, voditelj Zavoda za šumarska istraživanja (1975–78) i Centra za znanstveni rad JAZU (HAZU) u Vinkovcima (1977–97). Specijalizirao se 1951–52. na L’Ecole nationale des eaux et forêts u Nancyju, a 1960. boravio u SAD u okviru programa tehničke pomoći. Kao ekspert UN 1966–67. bio gostujući profesor na Sveučilištu Chapingo u Meksiku. Predavao na poslijediplomskim studijima na Šumarskom fakultetu u Padovi (1970, 1977) i u Khaníji na Kreti (1987–90), bio gostujući profesor na Sveučilištu u Potenzi (1988) te držao predavanja u Göttingenu (1980), Tunisu (1985) i Firenci (1987). Kao predstavnik europske regije 1978. boravio u SAD surađujući na višeregionalnom projektu zaštite okoliša i gostujući na više sveučilišta. Glavno područje njegova znanstvenoga rada bilo je uređivanje šuma. Najveći dio radova vezan je uza šume hrasta lužnjaka, a vrijedan prinos dao je i u istraživanju sastojina hrasta kitnjaka i obične bukve u Hrvatskoj te osobito prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru. Pronašao je nove metode i formule za izračunavanje intenziteta sječe. Na temelju dugogodišnjih istraživanja na stalnim pokusnim plohama u šumama Gorskoga kotara te u šumama Alpa, Vogeza i Ardena objavio je optimalne sastave jelovih i bukovih prebornih šuma, koje se u suvremenoj praksi uređivanja prebornih šuma primjenjuju kao Klepčeve normale. Izradio je i dvije originalne metode za izračunavanje prirasta šuma od kojih se jedna primjenjuje u hrvatskoj šumarskoj praksi, a druga je 1961. i međunarodno priznata. Istraživanjem 1950–81. hrasta lužnjaka u posavskim šumama utvrdio je opadanje prirasta zbog poremećaja ravnoteže u tom ekosustavu i preporučio mjere za njegovu konsolidaciju. Bavio se i poviješću šumarstva Hrvatske. Radove je objavljivao u periodičnim publikacijama Šumarski list (1947, 1949–50, 1952–65, 1968–72, 1976–77, 1979–2000, 2002, 2004), Glasnik za šumske pokuse (1952–53, 1956, 1960, 1972, 1975, 1984, 1986–88), Šumarstvo (Beograd 1956, 1958, 1961, 1969), Monti e boschi (Milano 1962, 1973, 1975), Curso de economia forestal (Chapingo 1966), Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Universität Dresden (1966), Mitteilungen der Forstlichen Bundes-Versuchsanstalt (Beč 1974), Vanredno izdanje Instituta za šumarstvo i drvnu industriju (Beograd 1975), Anali za šumarstvo JAZU (HAZU) (1977, 1984–85, 1988, 1990, 1993), Italia forestale e montana (Firenca 1977, 1989), Radovi Centra za znanstveni rad JAZU (HAZU) u Vinkovcima (1980, 1987, 1992, 1996), Schriften aus der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen (1980), Goranski list (1981–82, 1985), Revue forestière française (Nancy 1981), Radovi ANUBiH (1983), Radovi Šumarskog Instituta Jastrebarsko (1984), Economia montana (Milano—Rim 1987), Vjesnik HAZU (1992), Hrvatske šume (1993, 1997), Otočki ljetopis CresLošinj (1993), Priroda (1994), Acta botanica Croatica (2001), Ljetopis HAZU (2003). Autor je poglavlja i suautor u knjigama Šumarski priručnik (Zagreb 1946), Mali šumarsko-tehnički priručnik (Zagreb 1949), Šumarsko-tehnički priručnik (Zagreb 1966), Povijest šumarstva Hrvatske 1846–1976 (Zagreb 1976), Gorski kotar (Delnice 1981), Šume i prerada drveta Jugoslavije (Beograd 1986), Spomenica Zrinjevac (Zagreb 1994), Hrast lužnjak u Hrvatskoj (Zagreb 1996), Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998, 1–2 (Zagreb 1998), 50 godina Nacionalnog parka Plitvička jezera (Zagreb 2000), Obična jela u Hrvatskoj (Zagreb 2001), Obična bukva u Hrvatskoj (Zagreb 2003), Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (Zagreb—Vinkovci 2003). Napisao knjižicu Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i vinkovačke okolice (Vinkovci 1996). Bio je suradnik Šumarske enciklopedije LZ i glavni urednik Glasnika za šumske pokuse (1975–82). Počasni član osnivač Meksičke akademije šumarskih znanosti (1976), dopisni član Akademije šumarskih znanosti Italije u Firenci, redoviti član HAZU od 1991. i Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu od 1996. te počasni doktor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 2000. Dobio Nagradu »Ruđer Bošković« 1980. i Nagradu za životno djelo 1986.

DJELA: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Zagreb 1961, 19972. — Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Zagreb 1963 (španj. prijevod Chapingo 1976, engl. prijevod Zagreb 1985). — Uređivanje šuma. Zagreb 1965. — Uređivanje šuma hrasta lužnjaka. Zagreb 1988. — Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost. Zagreb 1997. — Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – Spačva. Vinkovci 2000 (njem. prijevod Zagreb 2005).
 
LIT.: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860–1960. Zagreb 1963, 436–439. — 71 novi član JAZU. Vjesnik, 35(1975) 18. VI, str. 3. — Dušan Klepac. Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 547–552; 81, str. 303–307. — M. Vidaković: Prof. dr. Dušan Klepac, izvanredni član JAZU. Radovi Centra za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima, 1987, 6, str. 5–27. — K. Čorkalo: Akademik Dušan Klepac, voditelj Centra za znanstveni rad HAZU – Vinkovci. Šumarski list, 121(1997) 11/12, str. 668–671. — (Nekrolozi): S. Matić, Šumarski list, 130(2006) 5/6, str. 288–289. — Š. Meštrović, Hrvatske šume, 10(2006) 113, str. 40.
 
Hranislav Jakovac (2009)