Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

IVAN RAVENJANIN (Johannes de Ravenna), nadbiskup (Ravenna, prva pol. VII. st. – Split, o. 680). Najstarije vijesti o njem zabilježio je Toma Arhiđakon ne donijevši ni papino ime ni vrijeme Ivanova izbora i posvećenja za splitskoga nadbiskupa. Po njem je papa poslao Ivana iz Ravenne u Dalmaciju i Hrvatsku kao svojega izaslanika da obnovi i organizira crkveni život, jer nakon razorenja Salone 614. ondje nije bilo biskupa. Nakon dolaska prvo je poradio na obnovi Salonitanske nadbiskupije pa ga je kler jednodušno izabrao za nadbiskupa, a papa potvrdio izbor i u Rimu ga posvetio. I. R. potom je kao splitski nadbiskup obilazio područje Dalmacije i Hrvatske, obnavljao crkve, postavljao biskupe i uređivao župe. U samom Splitu dao je ukloniti poganske idole iz Jupiterova hrama i posvetio ga za crkvu Uznesenja Djevice Marije, te dao prenijeti kosti sv. Dujma i sv. Anastazija iz Salone u Split. Stanoviti uglednik Sever Veliki nadbiskupu je za stanovanje dao svoj splitski dom. Drugi ljetopisac, A Cutheis, navodi da je I. R. dao podignuti crkvu sv. Mihovila i izraditi tabernakul od srebra te da je bio pokopan u kapelici sv. Matije (objavio I. Lučić, str. 385). – U dvama katalozima splitskih nadbiskupa, koje je objavio D. Farlati, njegovo se nadbiskupovanje izrijekom datira od oko 650. do oko 680, ali su mnogi povjesničari pod dojmom autoriteta i arheoloških nalaza te podatke zabacivali unoseći zbrku u kronologiju osnutka Splitske nadbiskupije. Problem Ivanove povijesne identifikacije i utvrđivanja vremena njegova djelovanja započinje u historiografiji u XVII. st. kritičkim izdavanjem Acta sanctorum, u kojima je G. Henschen njegov pontifikat datirao u VIII. st. Pronalazak sarkofaga nadbiskupa Ivana u krstionici splitske katedrale – Farlati ga je pogrješno pripisao Ivanu Ravenjaninu – s natpisom HIC REQVIESCET FRAGELIS ET INVTELIS IOHANNIS PECCATOR HARCHIEPISCOPVS (Ovdje počiva slabašni i beskorisni Ivan grješnik nadbiskup) i ukrasima koji nisu stariji od 737. naveo je mnoge kasnije istraživače (F. Bulić, Lj. Karaman, F. Šišić, G. Novak, Nada Klaić) da prihvate Henschenovu interpretaciju, ali bilo je i onih koji su pristajali uz Tomine navode (S. K. Sakač, D. Mandić, B. Gabričević). Tek kada su 1975. postali dostupni akti crkvenoga koncila u Niceji iz 787, u kojima se kao predvodnik dalmatinskih biskupa na koncilu spominje splitski nadbiskup Ivan, postalo je jasno da sarkofag pripada njemu, a ne Ivanu Ravenjaninu kojega Toma Arhiđakon navodi kao osnivača Splitske nadbiskupije. Ti podatci, s onima o Severu Velikom i njegovu unuku – za kojega je utvrđeno (R. Katičić 1987) da je za bizantskoga cara Teodozija III (715–717) obnovio crkvu sv. Marije na Poljani u Trogiru – potvrđuju vjerodostojnost Tominih podataka o obnovi Splitske nadbiskupije i njezinu prvom nadbiskupu te kronologiju dvaju kataloga splitskih nadbiskupa.

LIT.: I. Lučić (Lucius): De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex. Amstelaedami 1666, 46, 90, 385, 474. – Acta sanctorum Aprilis, 2. Antverpiae 1675, die XI. – D. Farlati: Illyricum sacrum, 1. Venetiis 1751, str. 320, 324, 327, 333, 345; 3. 1765, str. 19–45; 4. 1769, str. 205. – F. Bulić: Dva sarkofaga Ivana Ravenjanina i Lovre Dalmatinca spljetskih nadbiskupa. Zadar 1882. – F. Rački: Thomas Archidiaconus, Historia Salonitana. Zagrabiae 1894, 33–35 (prijevod Kronika. Split 1977, 40, 42, 184). – L. Duchesne: Le Provincial romain au XII siècle. Melanges d’archéologie et d’histoire. École française de Rome (Paris), 24(1904) 1, str. 104. – F. Bulić i J. Bervaldi: Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa (od razorenja Solina do polovice XI. v.). Zagreb 1912–1913, 116–131, pr. A–F. – K. Šegvić: Chronologie des Evêques de Salone suivie de la Chronologie des Archevêques de Spalato. Analecta Bollandiana (Bruxelles), 33(1914) str. 265–273. – F. Šišić:Priručnik izvora hrvatske historije, I/1. Zagreb 1914, 125. – D. Gruber: Nekoja pitanja iz starije hrvatske povijesti. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskog arkiva, 20(1918) 1/4, str. 140–149. – V. Novak: Pitanje pripadnosti splitske nadbiskupije u vrijeme njezine organizacije. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 46(1923) str. 42, 50–51, 54–55, 58, 61, 77. – Isti: Najstariji dalmatinski rukopis Evangeliarium Spalatense. Ibid., Pr. I, str. 64, 66–72. – Lj. Karaman: Sarkofag Ivana Ravenjanina u Splitu i ranosrednjovjekovna pleterna ornamentika u Dalmaciji. Starinar (Beograd), 3(1924–25) str. 43, 55. – F. Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. – G. Novak: Nekoja pitanja iz istorije srednjevjekovnog Splita. Starohrvatska prosvjeta, NS 2(1928) 1/2, str. 1–2, 15–17, 19, 22, 31. – M. Barada: Nadvratnik VII stoljeća iz Kaštel Sućurca. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 18–21(1937–40) str. 416. – Lj. Karaman: O počecima srednjevjekovnog Splita do godine 800. Ibid., str. 419–420, 422, 424, 427–429, 431–436. – S. K. Sakač: Apostol Hrvata Ivan Ravenjanin. Prvi nadbiskup splitski (g. 640–?). Život, 19(1938) 7, str. 401–421. – M. Perojević: Ninski biskup u povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 1939, 16. – Lj. Karaman: O spomenicima VII i VIII stoljeća u Dalmaciji i o pokrštenju Hrvata. Viestnik Hrvatskoga arheoložkoga družtva, NS 22–23(1941–42) str. 74–75, 82–86, 97–98, 107–108. – Isti: Marijan Horvat, Oporuka priora Petra. Historijski zbornik, 5(1952) 1/2, str. 111–117. – L. Katić: Vjerodostojnost Tome Arciđakona i posljednji dani Solina. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 53(1952) str. 110–111, 119. – A. J. Matanić: De origine tituli »Dalmatiae ac totius Croatiae Primas«. Romae 1952. – D. Kniewald: De Evangeliario Spalatensi. Ephemerides liturgicae (Roma), 71(1957) str. 408–427. – G. Novak: Povijest Splita, 1. Split 1957. – B. Gabričević: Sarkofag nadbiskupa Ivana pronađen u podrumima Dioklecijanove palače. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 62(1960) str. 91, 95–98, 100. – L. Katić: Povijest splitske biskupije (negda solinske). Službeni vjesnik Biskupije splitske i makarske, 7(1960) 3/4, str. 13–20; 5/6, str. 11–12. – I. Nikolajević-Stojković: Solinski pečat egzarha Pavla (723–726). Zbornik radova Vizantološkog instituta (Beograd), 1961, 7, str. 63, 65–66. – D. Mandić: Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti. Rim 1963. – N. Klaić: Ivan Ravenjanin i osnutak splitske metropolije. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 65–67(1963–65) str. 209–249. – Ž. Rapanić: Ranosrednjovjekovni latinski natpisi iz Splita. Ibid., str. 271, 291–294, 299. – N. Klaić: Historia Salonitana maior. Beograd 1967. – N. Jakšić: Još o splitskim ranosrednjovjekovnim sarkofazima. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 70–71(1968–69) str. 187, 189–190. – Ž. Jiroušek: Novo čitanje i tumačenje posljednjeg reda natpisa na ranosrednjovjekovnom sarkofagu splitskog nadbiskupa Ivana suvremenika kralja Tomislava. Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1969, 6, str. 4–5. – N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 1971. – J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973. – S. Gunjača: Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, 1–2. Zagreb 1973. – V. Jakić-Cestarić: O imenu oca nadbiskupa Ivana u natpisu na sarkofagu. Onomastica Jugoslavica, 7(1978) str. 133. – V. Košćak: Pripadnost istočne obale Jadrana do splitskih sabora 925–928. Historijski zbornik, 33–34(1980–81) 1, str. 297–298, 300, 303–304. – Ž. Rapanić: Dva splitska ranosrednjovjekovna sarkofaga. Arheološki radovi i rasprave, 8–9(1982) str. 233–236, 239, 242–243, 247–248, 250–251. – J. A. Soldo: Die Historiographie der Spliter Konzile im X. und XI. Jh. U: Vita religiosa morale e sociale ed i concili di Split (Spalato) dei secc. X–XI (zbornik). Padova 1982, 42–51. – N. Klaić: Još o splitskim sarkofazima X. i XI. stoljeća. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 79(1986) str. 265–277. – Ista: Kako i kada postaje »Metodijeva doktrina« kulturno dobro Hrvata. Croatica Christiana periodica, 10(1986) 17, str. 20. – R. Katičić: Vetustiores ecclesiae Spalatensis memoriae. Starohrvatska prosvjeta, S III, 1987, 17, str. 18, 28–31, 36, 38. – I. Goldstein: Bizant na Jadranu. Zagreb 1992. – D. Mandić: Papa Ivan IV. Solinjanin i pokrštenje Hrvata. Croatica Christiana periodica, 16(1992) 29, str. 10–15, 19–22. – N. Budak: Prva stoljeća Hrvatske. Zagreb 1994. – S. Piplović: Prva crkva u Dioklecijanovoj palači. Croatica Christiana periodica, 17(1994) 33, str. 102–103, 108. – I. Goldstein: Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb 1995. – R. Katičić: Litterarum studia. Zagreb 1998.
 
Jakov Stipišić (2005)