BAHUN, Stjepan

BAHUN, Stjepan, geolog (Zagreb, 20. V 1933). Srednju školu pohađao je u Zagrebu, gdje je 1956. završio studij geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Najprije je radio u srednjoj školi (1957. i 1958), a zatim je bio asistent Geološkog zavoda SR Hrvatske (1958–1960). God. 1960. izabran je za asistenta na geološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1967. God. 1969. postaje docent, 1973. izvanredni, a 1979. redoviti profesor. Dodijeljena mu je republička nagrada SR Hrvatske »Ruđer Bošković« za znanstveni rad (1976), a iste godine postaje i član suradnik JAZU. — Bahunovo područje znanstvenog interesa jest hidrogeologija krša, u koju unosi geološke odnose kao osnovu hidroloških pojava u kršu, što je posebno izraženo u kartografskom prikazivanju (Acta geologica, 1965; Geološki vjesnik, 1968, 1975; Krš Jugoslavije, 1969; Edicije Saveznog geološkog zavoda, 1974). Radovi o odnosu krškog procesa i fluvijalne erozije, o hidrogeologiji Ličkog polja, o modelu razvoja hidrogeologije nekih polja u Dinarskom kršu temeljni su u krškoj hidrogeologiji i donose originalna rješenja (Krš Jugoslavije, 1972, 1973). U okviru morfoloških razmatranja rekonstruirao je postanak zaravni Ogulin-Plaški te dao novi pristup u rješavanju postanka ponikava u našem kršu (Geološki vjesnik, 1969; Krš Jugoslavije, 1970). Neposredan utjecaj na geološku struku imao je rad o tektogenezi Velebita; njime je istaknuta dinamika pokreta u najmanje dva različna vremenska razdoblja u geološkoj prošlosti. U uskoj vezi s tektogenezom tih područja obrazložio je i postanak vapnenačkih klastita – jelarskih naslaga, što se može držati znatnim korakom u rješavanju tektogeneze hrvatskih Dinarida (Geološki vjesnik, 1962, 1963, 1974, 1980; Ljetopis JAZU, 1970, 1971; Krš Jugoslavije, 1978). Sudjelovao je u rješavanju hidrogeoloških problema pri gradnji hidroenergetskih objekata u kršu (HE Split, HE Senj) te u vodoopskrbnim radovima (Geološki vjesnik, 1964; Edicije Saveznog geološkog zavoda, 1973). Neke njegove spoznaje preuzete su u opću geotektonsku interpretaciju Dinarida i opću hidrogeološku klasifikaciju krša te je na temelju toga ostvarena međudržavna suradnja u jugoslavensko-američkom projektu za istraživanje krša.