KRALJEVIĆ, Miroslav

traži dalje ...

KRALJEVIĆ, Miroslav, političar, pisac, tiskar i nakladnik (Požega, 25. VII. 1823 — Požega, 16. IX. 1877). Gimnaziju završio u Pečuhu, studij prava u Győru 1843. Od kraja 1840-ih sudionik političkih, kulturnih i gospodarskih zbivanja u Hrvatskoj. U Požeškoj županiji obnašao više dužnosti (1845. podbilježnik, 1848. veliki bilježnik, 1850. povjerenik u Križevcima i 1854. u Našicama, veliki župan 1867–70); u županijskoj skupštini 1847. predložio da se hrvatski jezik uvede kao službeni. God. 1848. izabran za zastupnika Požeške županije u Hrvatskom saboru te bio bojni povjerenik za cijelu Slavoniju (srpanj 1848 – kolovoz 1849). Nakon povratka ustavnosti 1860. priklonio se unionistima i 1861–73. u Saboru zastupao grad Požegu. Bio je član više banskih konferencija: 1861. sudjelovao je u izradbi nacrta izbornoga reda te u radu odbora za uređenje županija i gradova, a 1862. u raspravama o željezničkom pitanju, zauzimajući se za izgradnju pruge Zemun—Rijeka preko Đakova, Požege, Pakraca i Kutine. God. 1867. izabran za člana izaslanstva za pregovore o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, a 1872. za pregovore o njezinoj reviziji. Veliki župan Virovitičke županije od 1870. do umirovljenja 1874. — Promicao je razvoj prosvjetnih, gospodarskih i kulturnih prilika požeškoga kraja; zaslužan za uzdizanje požeške gimnazije na višu razinu (sa 6 na 8 razreda) i osnutak gospodarske škole (ratarnice). God. 1868. predložio je otvaranje prve štedionice u Požegi (osnovana 1872) te joj bio ravnatelj 1873–75. Sudjelovao u organizaciji gospodarske izložbe u Požegi 1863 (i izlagač) i Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske gospodarske izložbe u Zagrebu 1864. Novčano je pomogao osnivanje JAZU, 1859–64. bio povjerenik Društva za povjesnicu jugoslavensku te 1861–74. član Gospodarskoga odbora za osnivanje Sveučilišta. Njegova rukopisna ostavština čuva se u Gradskom muzeju Požega.

Milan Vrbanus (2013)

U Požegi je 1862. osnovao vlastitu tiskaru (drugu u Slavoniji) »za promicanje prosvjete i izobraženosti narodne spasonosni zavod«. U njoj je tiskao djela I. Velikanovića, A. Kanižlića (Sveta Rožalija s opširnim predgovorom, 1863), K. Adžića, J. E. Tomića, kalendare (Požeški pučki koledar, 1864, s književnim prilogom Narodne pripovijestke i pjesme), brošure, školska izvješća te 1863. pokrenuo i do 1865. uređivao Slavonac, prvi zabavno-poučni književni časopis na hrvatskom jeziku u Slavoniji. Okupivši i suradnike iz Hrvatske te opovrgavajući optužbe za njegovu separatističku slavonsku orijentaciju, u njem je zapravo zastupao preživjeli ilirski idealizam i vjeru u južnoslavensku ideju. Zbog aluzija na suvremena hrvatska društvena zbivanja te centralističku i germanizacijsku politiku bečkoga dvora u političkoj rubrici Seoski knez, oblikovanoj poput požeške kronike, bio je 1863. optužen za izdaju, ali 1864. oslobođen optužbe, nakon čega je rubrika izlazila povremeno i bez političke oštrine. Unatoč dopisivanju s mnogim domaćim uglednicima i inozemnim suradnicima te velikim materijalnim naporima, nije uspio dulje održati časopis. Autor je prvoga romana u novijoj hrvatskoj književnosti, Požeški đak ili Ljubimo milu svoju narodnost i grlimo sladki svoj narodni jezik (Požega 1863; pretisci Požega 1994, Vinkovci 1994, Zagreb 2003), naslovom kojega ističe osnovnu preporodnu ideju, ljubav i brigu za narod i jezik, a podnaslovom Prvi naški izvorni roman izmišljenu, beletrističku građu. U njem tematizira društveni život i političke prilike u Požegi potkraj XVIII. st., a u središtu je radnje konvencionalna priča o idealnoj ljubavi dvoje mladih. Temeljen na shematiziranoj fabuli s plošnom karakterizacijom likova simboličnih imena te prožet sentimentalizmom i patetikom, s didaktičnom namjerom motiviranom domoljubljem, roman zahvatom u zbiljski društveni i vremenski kontekst te ljubavnim zapletom s nacionalnim i socijalnim implikacijama u stilu protorealističkoga pripovijedanja »otvara novo poglavlje u novijoj hrvatskoj književnosti, uvodeći u nju roman kao najpopularniju i najkompleksniju književnu vrstu« (D. Jelčić). Tekstovi su mu objavljeni i u periodicima Pozor (1862; Obzor, 1888), Jelačić (kalendar, 1903) i Požeške novine (1926). U Požegi su mu postavljeni spomen-ploča s reljefom (V. Braniš), u ulici imenovanoj po njem, i spomenik u bronci (K. Bošnjak) na središnjem trgu; portret u ulju izradio mu je J. Bužan, crtež H. Šercar.

Katica Čorkalo-Jemrić (2013)

LIT.: Lj. Gaj: O Miroslavu Kraljeviću. Novine dalmatinsko-horvatsko-slavonske, 13(1847) 99, str. 400–401. — (Nekrolozi): Obzor, 7(1877) 18. IX, str. 213, 2. X, str. 225. — A. Šenoa, Vienac, 9(1877) 39, str. 634. — M. Polić: Parlamentarna povjest kraljevinâ Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 1860–1880, 1. Zagreb 1899. — J. Kempf: Požega. Požega 1910. — Isti: Osnutak prve tiskare i knjižare u Požegi. Požeške novine, 1(1922) 38, str. 1–2. — V. Dukat: Prvi hrvatski roman. Vijenac, 1(1923) 20, str. 397. — J. Kempf: Kulturni rad Miroslava Kraljevića. Požeške novine, 2(1923) 30, str. 1–2. — Isti: Miroslav Kraljević. Ibid., 5(1926) 39, str. 1–3. — (Pisma Kraljeviću kao uredniku »Slavonca«): Obzor, 67(1926) 203, str. 2; 223, str. 3; 68(1927) 17, str. 2; 48, str. 3. — J. Cvetić: Slavonski nacijonalizam. Riječ, 25(1929) 42, str. 46–47. — Isti: Uspomene na prvog »Slavonca«. Slavonac, 1(1931) 4, str. 1; 5, str. 2–3. — I. Franić: Miroslav Kraljević. Narodne novine, 98(1932) 178, str. 3–4; 99(1933) 172, str. 5–6. — J. Kempf: Dva pisma uglednog Požežanina iz god. 1848. Ibid., 7, str. 3–4. — Isti: Jedan prosvjetni jubilej u Požegi. Slavonac, 3(1933) 54, str. 2–4. — B. Kempf: Iz požeške kulturne prošlosti. Ibid., 4(1934) 51/52, str. 4–5. — I. Mamuzić: Narodni duh Kraljevićeva »Slavonca«. Srpski književni glasnik (Beograd), NS 1940, LXI/3, str. 182–192; 4, str. 272–281. — A. Barac: Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije, 2. Zagreb 1960, 45–46. — A. Kovač: Stogodišnjica »Slavonca« i prvog hrvatskog romana. Revija, 3(1963) 2, str. 62–69. — M. Selaković: Stogodišnjica prvog hrvatskog romana. Republika, 19(1963) 12, str. 556–557. — S. Lasić: Roman Šenoina doba (1863–1881). Rad JAZU, 1965, 341, str. 163–230. — H. Sirotković: Izborni red za Sabor od 1861. godine i provođenje izbora. Ibid., 1967, 347, str. 213, 244, 267, 272, 274. — T. Jakić: Pojava štamparstva u Slavoniji. U: Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti. Vinkovci—Zagreb 1968, 255–260. — V. Krestić: Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. godine. Beograd 1969. — M. Antoš-Kuntarić: Regesta korespondencije. Požeški zbornik, 3(1970) str. 159–173. — T. Jakić: Miroslav Kraljević. Ibid., 4(1974) str. 59–61. — F. Potrebica: Osamnaest pisama Mirka Lentulaja upućenih Josipu Bunjiku i Miroslavu Kraljeviću. Arhivski vjesnik, 17–18(1974–75) str. 247–259. — B. Stulli: Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825–1863, 2. Zagreb 1975. — D. Jelčić: Vallis aurea. Zagreb 1977, 63–77. — Požega 1227–1977 (zbornik). Slavonska Požega 1977, 225–226, 229–232, 476–485. — P. Blažek: O književnom i kulturnom djelovanju Miroslava Kraljevića. Revija, 21(1981) 4, str. 54–101. — F. Potrebica: Povijest vinogradarstva i podrumarstva u Požeškoj kotlini. Kutjevo 1982, 50. — P. Blažek: O romanu Miroslava Kraljevića. Četvrti znanstveni sabor Slavonije i Baranje (zbornik). Osijek 1984, 508–516. — F. Potrebica: Požeška županija za revolucije 1848–1849. Zagreb 1984. — I. Iveljić: O nekim vidovima slavonstva u časopisu Slavonac. Historijski zbornik, 40(1987) str. 139–156. — A. Szabo: Središnje institucije Hrvatske u Zagrebu 1860–1873, 1–2. Zagreb 1987–1988. — P. Blažek: Djelovanje i djelo Miroslava Kraljevića. Osijek 1989. — S. Vukovac: Slavonac 1863–1865. Radovi Centra za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima, 1990, 7, str. 105–194. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća. Zagreb 1994. — M. Peić: Požega. Požega 1995, 45–54. — D. Jelčić: Povijest hrvatske književnosti. Zagreb 1997. — I. Perić: Hrvatski državni sabor, 1–2. Zagreb 2000. — Hrvatski državni sabor 1848, 1–4. Zagreb 2001–2008. — G. Hruška: Veliki župani Požeške županije 1745–1924. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, 6(2001) str. 86. — S. Sršan: Župani i arhivsko gradivo Virovitičke županije od 1745. do 1918. Ibid., str. 43–44. — D. Detoni-Dujmić: (Predgovor s bibliografijom). U: Požeški đak. Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb 2003, 9–19, 23–24. — H. Sablić-Tomić i G. Rem: Slavonski tekst hrvatske književnosti. Zagreb 2003, 267–268, 521–522. — Kulturna baština Požege i Požeštine. Požega 2004, 92–93, 95–99, 101, 105, 317–318. — F. Ciraki: Bilježke. Zapisci. Požega 2004. — M. Šicel: Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća, 1. Zagreb 2004.
 
Katica Čorkalo-Jemrić i Milan Vrbanus (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KRALJEVIĆ, Miroslav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/10780>.