Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LAAB, Matijaš (Matej, Matija, Mathias), vjerski pisac (Bizonja/Bezenye, 1746 — Novo Selo/Neudorf bei Parndorf, 7. VIII. 1823). Svećenik u Ostrogonu, od 1790. u Ciklešu (Sigless), Vedešinu (Hidegség) i od 1797. u Novom Selu. Za potrebe gradišćanskih Hrvata u zapadnoj Ugarskoj sastavio je katekizme Kratka summa velikoga obcsinszkoga katekizmusa za ucsnyu mlaje druzsine gornyih ug’rszki Horvatov (Budim 1814) i Veliki obcsinszki katekizmus za gornye ugrszke Horvate (Budim oko 1820), prvi poznat kao »mali katekizam«, drugi kao »veliki«. U pokušaju reformiranja njihova jezika nije naišao na potporu cenzora hrvatskih crkvenih knjiga I. Mikača i győrskoga biskupa J. Vilta. Oko 1812. preveo je Novi zavjet (Novi zakon), ali je zbog prijevoda nastao spor s biskupom u kojem je posredovao M. Vrhovac. On je vjerojatno ponio rukopis u Zagreb radi popravka, ali je 1813. vraćen győrskomu biskupu (N. Benčić); za I. svjetskoga rata nestao je iz župnoga arhiva u Novom Selu.

LIT.: J. Čaplovič (Csaplovics): Croaten und Wenden in Ungern. Pressburg 1829, 26–27. — I. Kukuljević Sakcinski: Bibliografia hrvatska, 1. Zagreb 1860, 83. — P. J. Šafařík: Geschichte der südslawischen Literatur, 2. Prag 1865, 357–358. — R. Strohal: Svećenici hrvatski književnici u 18. i početkom 19. vijeka ovkraj Velebita. Katolički list, 61(1910) 49, str. 389. — L. Hadrovics: Schrifttum und Sprache der burgenländischen Kroaten im 18. und 19. Jahrhundert. Budapest—Wien 1974, 564. — A. Blazovich i S. Geosits: Die Frommigkeitsliteratur, Volksmissionen und Wallfahrten. U: Die burgenländischen Kroaten im Wandel der Zeiten. Wien 1986, 150. — L. Kuzmich: Kulturhistorische Aspekte der burgenlandkroatischen Druckwerke bis 1921 mit einer primären Bibliographie. Eisenstadt 1992, 67–68, 218. — Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata. Zagreb 1995. — N. Benčić: Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921. Zagreb 1998.
 
Pejo Ćošković (2013)