KUĆAN, Željko

KUĆAN, Željko, biokemičar (Zagreb, 24. V. 1934). U Zagrebu završio gimnaziju 1953, diplomirao 1958. na Kemijskom odjelu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) i doktorirao 1964. tezom Studij poremećaja biosinteze deoksiribonukleinske kiseline nakon X-zračenja. Od 1958. je asistent, od 1965. znanstveni suradnik te od 1973. viši znanstveni suradnik u Institutu »Ruđer Bošković« (1972–76. pročelnik Odjela organske kemije i biokemije te 1976. osnivač i voditelj Laboratorija za biosintezu). Na PMF od 1972. honorarni nastavnik, od 1974. izvanredni profesor biokemije. God. 1983. prelazi kao redoviti profesor na taj fakultet, na kojem je 1985–88. pročelnik Kemijskoga odjela i 1988–95. predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju. God. 1995. ondje je osnovao Zavod za biokemiju i bio njegov predstojnik do 1999. Umirovljen 2005. Usavršivao se u New Yorku 1961–63. u laboratoriju F. A. Lipmanna u Rockefellerovu institutu te 1969–72. u Biokemijskom odjelu Medicinskoga fakulteta Sveučilišta New York, gdje je 1977–79. bio i gostujući profesor. Isprva se bavio molekularnom radiobiologijom te s B. Miletićem opisao dotad nepoznat efekt razgradnje deoksiribonukleinske kiseline u ozračenih bakterija. Poslije se više bavio problemima biosinteze proteina i ulogom ribonukleinske kiseline u tom procesu. Ispitivao je supstanične strukture (ribosome) odgovorne za sintezu staničnih proteina, proučavao djelovanje inhibitora sinteze proteina in vitro, istraživao mehanizme biosinteze proteina i prijenosa genetičke informacije te prvi u nas pokrenuo proučavanje strukture i funkcije transfer-ribonukleinske kiseline, ključne makromolekule u čitanju genetičke šifre. Surađivao u časopisima Biochemical and Biophysical Research Communications (New York 1961), Vojnosanitetski pregled (Beograd 1961), International Journal of Radiation Biology (London 1963, 1967, 1970), Journal of Biological Chemistry (Baltimore 1964, 1997), Nature (London 1964, 1970), Croatica chemica acta (1966, 1968, 1979–80, 2001), Radiation Research (New York 1966, 1969, 1971), Biochimica et biophysica acta (Amsterdam 1967, 1977), Abhandlungen der Deutschen Akademie der Wissenschaften zu Berlin, Klasse für Medizin (1968), Studia biophysica (Berlin 1968), Iugoslavica physiologica et pharmacologica acta (1969), Biophysical Journal (New York 1971), Nature New Biology (London 1971), Biochemistry (Washington 1972), FEBS Letters (Amsterdam 1972), Journal of Biochemistry (Tokyo 1973), Methods in Enzymology (New York 1974), Periodicum biologorum (1980, 1982, 1986–87, 2000), Priroda (1980, 1982, 1996), European Journal of Biochemistry (Berlin 1981, 1984, 1989), Nucleic Acids Research (Oxford 1982, 1997), Scientia Yugoslavica (1982), Naše teme (1983), Journal of Biomolecular Structure and Dynamics (Albany, New York 1985), Biochimie (Pariz 1988), Encyclopaedia moderna (1993), Hrvatski znanstveni zbornik (1994), Cell (Cambridge, Massachusetts 2008) i Science (Washington 2009–10). Bio je suradnik Medicinske enciklopedije i Hrvatske enciklopedije LZ. Autor je poglavlja u Spomenici PMF (Zagreb 1996) i knjizi Društveni značaj genske tehnologije (Zagreb 1999). Sa S. Vukom Pavlovićem preveo s engleskoga udžbenik L. Stryera Biokemija (Zagreb 1991). Bio je predsjednik Hrvatskoga biofizičkoga društva 1983–84. i Hrvatskoga biokemijskoga društva 1985–87. i 1991–95. Od 1991. redoviti član HAZU. Dobitnik je Nagrade »Ruđer Bošković« 1991. i Državne nagrade za životno djelo 2005. — Njegov otac Vilim (1895–1962) u Zagrebu je 1914. završio klasičnu gimnaziju i radio 1919–60. u tvrtki Shell (nakon 1945. Jugopetrol). Član Hrvatskoga sokola od 1912, bavio se gimnastikom te prema tjelovježbenom sustavu M. Tyrša sastavio priručnik Sokolsko vježbanje (Zagreb 1928). Trenirao je 1945–51. žensku gimnastičku vrstu Omladinskoga fiskulturnoga društva »Mladost« (od 1948. Gimnastičko društvo »Mladost«).