KUFRIN, Milka

KUFRIN, Milka, političarka (Purgarija kraj Okića, 15. X. 1921 — Zagreb, 27. I. 2000). Supruga generala JNA R. Bulata. U Zagrebu završila gimnaziju i od 1940. studirala na Gospodarsko-šumarskom fakultetu, gdje je bila sekretar podružnice SKOJ-a (članica od 1938); diplomirala 1961. na Ekonomskom fakultetu. Po uspostavi NDH djelovala kao članica Kotarskoga komiteta SKOJ-a za Jastrebarsko i Samobor, potom zagrebačkoga Mjesnoga komiteta, a u listopadu 1941. prešla partizanima na Petrovoj gori, gdje je postala članicom karlovačkoga Okružnoga komiteta SKOJ-a i cazinskoga Kotarskoga komiteta KPH. God. 1942. imenovana zamjenicom političkoga komesara Prve žumberačke čete, komesarom čete u bataljunu »Josip Kraš«, članicom Okružnoga komiteta KPH za Pokuplje, potom i sekretarom Pokrajinskoga komiteta SKOJ-a za Hrvatsku. Predsjednica je Saveza antifašističke omladine Hrvatske te vijećnica I, II. i III. zasjedanja ZAVNOH-a 1943–45. Nakon rata bila je, među ostalim, članica CK KPH, odn. SKH (1948–68; neko vrijeme njegova instruktorica i predsjednica Komisije za selo), podsekretar u Državnom sekretarijatu za robni promet i predsjednica Saveznoga savjeta, odn. Komiteta za turizam (1961–65), na čelu kojega se zauzimala za ukidanje ulaznih viza, elemente tržišnoga gospodarstva i revitalizaciju obale, pa je u krugu oko A. Rankovića sumnjičena zbog politike u korist SRH. Bila je u više saziva zastupnica u Saboru NRH, odn. SRH (1965–69. članica njegova IV) i, do umirovljenja 1973, Saveznoj skupštini, a djelovala je i u predsjedništvu Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Hrvatske i GO SSRNH. U prosincu 1971. supotpisala pismo potpore J. Brozu u svezi s političkim zbivanjima u SRH, a u ožujku 1990. na zboru na Petrovoj gori održala govor u prilog suživotu te očuvanju Jugoslavije. Surađivala u svescima niza o ratu na području Karlovca, Korduna i susjednih krajeva (Zbornik Historijskog arhiva u Karlovcu. Karlovac 1971, 1977, 1981) te u zborniku Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941–1945, 1 (Zagreb 1984). Izlaganja o gospodarstvu objavljena su joj u periodicima Borba (1962, 334), Ekonomska politika (Beograd 1964, 633) i Vjesnik (1967, 7337), biografski razgovor u Studiju (1979, 778), a reagiranja na optužbe za ratne zločine u Vjesniku (1994, 16 908), Nacionalu (1997, 86), Jutarnjem listu (1998, 53), Večernjem listu (1998, 12 464) i Novom listu (1999, 16 325).