KREAČIĆ, Otmar

KREAČIĆ, Otmar, general (Bugojno, 27. II. 1913 — Beograd, 12. VII. 1992). Gimnaziju polazio u Banjoj Luci i Zagrebu, gdje je član volonter HNK 1932–35, potom željeznički radnik ondje i u Osijeku. Zbog aktivnosti u Ujedinjenom radničkom sindikalnom savezu Jugoslavije uhićen, izbačen iz službe i protjeran iz Osijeka. God. 1937. postao članom KPJ i na njezin poziv otišao u Španjolsku, sudjelovao u građanskom ratu kao borac u bataljunu »Đuro Đaković«, potom vodio kulturno-prosvjetni rad u njem i u Štabu 129. internacionalne brigade. Nakon poraza republikanaca prebačen u Francusku, 1939–40. bio interniran u logorima (Saint Cyprien, Gurs, Vernet d’Ariège), potom radio u tvornici u Dessauu do ilegalnoga povratka u srpnju 1941. U Zagrebu radio na organiziranju ilegalnih tiskara i tehnike KP, tiskanju i raspačavanju materijala, načinivši i nacrt prve partizanske kape u Hrvatskoj. U ožujku 1942. u Tomićima kraj Drežnice organizirao središnju tehniku, što je omogućilo nastavak izlaženja Vjesnika na području pod nadzorom partizana. Kao prvi voditelj tehnike CK KPH radio na pokretanju i izdavanju i drugih listova (Partizan, Dnevne vijesti, Naprijed, Mladi komunist, Omladinski borac, Narodno oslobođenje), djelovao i kao član Agitpropa CK KPH te GŠ NOV i POH do poč. 1944. Te godine u veljači postavljen za političkoga komesara 12. slavonske divizije, a u ljeto za političkoga komesara 6. slavonskoga korpusa. Nakon rata do Brijunskoga plenuma 1966. obnašao visoke vojne funkcije (pomoćnik načelnika pa načelnik Glavne političke uprave JA/JNA, načelnik Uprave za moralno-politički odgoj i podsekretar u Državnom sekretarijatu za poslove narodne obrane). Uz više drugih političkih i društvenih funkcija, bio član CK KPH i CK KPJ/SKJ, zastupnik u Saveznoj narodnoj skupštini te član Savjeta federacije. Umirovljen kao general-pukovnik 1973. Napisao knjižicu O demilitarizaciji Njemačke (Beograd 1947), sjećanjima se javio u izdanjima Vjesnik 1940–1960 (Zagreb 1960), Španija 1936–1939, 4 (Beograd 1971), Zbornik sjećanja Zagreb 1941–1945, 1 (Zagreb 1982), Zbornik sjećanja Vjesnik 1940–1990 (Zagreb 1990). Služio se konspirativnim imenom Kultura. Suosnivač je beogradskoga NK »Partizan« 1945. — Njegova supruga Olga (1913–1988), sestra kemijskoga inženjera M. Žerdika, 1937. završila je Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu i radila u Generalnom komesarijatu Kraljevine Jugoslavije pri Međunarodnoj izložbi u Parizu. Članica SKOJ-a od 1935. i KPJ od 1940, u uredništvu je časopisa Ženski svijet 1939–40. Za II. svjetskoga rata u vodstvu Antifašističkoga fronta žena, uređivala njegova glasila Žena u borbi i Žena danas (Beograd) 1943, a nakon rata radila u Agitpropu CK KPJ, 1948–52. bila direktorica TANJUG-a, potom Radio-Jugoslavije, i od 1967. zamjenica saveznoga sekretara za informacije. S Mitrom Mitrović objavila knjigu Žena danas (Beograd 1944; mađ., engl., njem., tal., franc. i rusko izd. 1947). Konspirativnim imenom Žoga, u literaturi se navodi i kao Kovačić te u udvojenim inačicama triju prezimena.