KREKIĆ, Bariša

KREKIĆ, Bariša, povjesničar (Dubrovnik, 14. X. 1928). Klasičnu gimnaziju završio u Dubrovniku 1947. U Beogradu 1951. diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu te 1954. doktorirao tezom Dubrovnik i Levant (1280–1460). Usavršivao se na Sorbonni 1957–58. i 1960. Asistent u Bizantološkom institutu SANU od 1951, na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu docent od 1956, izvanredni profesor od 1962. i redoviti od 1970. Od te godine redoviti profesor na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu, gdje je 1978–83. ravnao Centrom za ruske i istočnoeuropske studije; professor emeritus od 1994. Bio gostujući profesor i istraživač na sveučilištima u SAD (Indiana u Bloomingtonu 1965, 1967–68; Stanford 1968; Centar za bizantološke studije Harvardova sveučilišta u Washingtonu Dumbarton Oaks 1975–76; Kalifornijsko sveučilište Santa Barbara 1977) i Europi (Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti 1997) te sudjelovao u organizaciji poslijediplomskih studija Interuniverzitetskoga centra u Dubrovniku 1978–96. Glavno mu je područje istraživanja povijest Dubrovnika u kasnom srednjem vijeku, posebno odnos grada prema mediteranskim komunama i balkanskom zaleđu, njegov gospodarski uspon te učvršćenje vlasti i politička uloga patricijata. U proširenom izdanju teze, Dubrovnik (Raguse) et le Levant (1961), donio je regeste dokumenata i analizirao slabo istražene veze srednjovjekovnoga Dubrovnika s Levantom, u knjizi Dubrovnik in the 14th & 15th Centuries (1972) dao zaokružen pogled na njegov razvoj te prikazao posredničku ulogu između Istoka i Zapada, u zbirkama rasprava Dubrovnik, Italy and the Balkans (1980) i Dubrovnik, a Mediterranean Urban Society (1997) pisao o njegovu značenju kao središtu kopnene i pomorske trgovine, utjecaju patricijata na razvoj gospodarstva, prinosu i ulozi stranaca i Židova u životu grada, o pomorstvu, svakidašnjici te kulturnim zbivanjima, a u knjizi Unequal Rivals (2007) proučavao političke, gospodarske i kulturne veze Dubrovnika i Venecije u srednjem vijeku. Surađivao u periodicima Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu (1957–61, 1964–66, 1968, 1970, 1974, 1979), Historijski zbornik (1966–67), Studi veneziani (1967, 1999, 2001), Zbornik radova Vizantološkog instituta (Beograd 1971, 1975–76, 1984, 1986, 1991, 1999–2000, 2004), Byzantinische Forschungen (Amsterdam 1987, 1994), Viator (Los Angeles 1987, 1995), Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku (1988–90), Dubrovnik Annals (2001) i La Rivista dalmatica (Rim 2008), u izdanjima Histoire économique du monde méditerranéen, 1 (Toulouse 1972), Travaux et mémoires (Pariz 1973, 1981), Venezia e il Levante fino al secolo XV, 1 (Firenca 1973), Produzione, commercio e consumo dei panni di lana (Firenca 1976), The Medieval City (New Haven—London 1977), Studi in memoria di Federigo Melis, 2 (Napulj 1978), Wirtschaftskräfte und Wirtschaftswege, 1 (Stuttgart 1978), The Dawn of Modern Banking (New Haven—London 1979), Dictionary of the Middle Ages, 4, 12 (New York 1984, 1989), The Oxford Dictionary of Byzantium, 1 (New York—Oxford 1991), Lexikon des Mittelalters, 7 (München—Zürich 1995), Iberia and the Mediterranean World of the Middle Ages, 2 (Leiden—New York—Köln 1996), Oriente e Occidente tra medioevo ed età moderna, 2 (Genova 1997), Storia di Venezia, 3 (Rim 1997), The Medieval Albanians (Atena 1998), Treasures of Dubrovnik (New York 1999), Byzantium, State and Society (Atena 2003), Chemins d’outre-mer (Pariz 2004), Mediterraneum. El esplendor del Mediterráneo medieval s. XIII–XV (Barcelona—Madrid 2004) i Central and Eastern Europe in the Middle Ages (London—New York 2009). Uredio zbornik Urban Society of Eastern Europe in Premodern Times (Berkeley—Los Angeles—London 1987). Istražujući vrela i primjenjujući dosege suvremene historiografije, komparativno i kontekstualno proučava dubrovačko srednjovjekovlje, pa i zapostavljene teme, čime bitno pridonosi uključenju dubrovačke povjesnice u svjetsku historiografiju.