Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KREŠEVLJAKOVIĆ, Hamdija, povjesničar (Sarajevo, 16. IX. 1888 — Sarajevo, 9. VIII. 1959). U Sarajevu 1908. završio trgovačku i 1912. učiteljsku školu. Ondje je predavao u osnovnoj školi 1912. i 1915–18, učiteljskoj 1913–15. i 1926–29. te trgovačkoj 1920–26 (od 1916. i u vjerskim školama te u osnovnoj u Vinkovcima 1918–19). Odbio premještaj u Surdulicu 1929. i bio bez posla do umirovljenja 1932; honorarni nastavnik u Gazi Husrev-begovoj medresi. Vraćen u službu 1941. kao profesor učiteljske škole u Sarajevu, od 1945. radio u gimnaziji i trgovačkoj školi, od 1947. u Zemaljskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti. Povijesnim prilozima, napose o gradskim središtima, njihovu značenju, položaju, infrastrukturi i gospodarstvu, o organizaciji vlasti, postanku i razvoju kapetanija te aktualnim pitanjima nacionalnoga identiteta surađivao u izdanjima Behar (1904, 1907–08), Smilje (1906), Pobratim (1907), Bošnjak (1909), Muslimanska svijest (1909, 1936), Bosanska vila (1910), Hrvatska zajednica (1910–11, 1914), Muslimanska sloga (1910), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1911, 1935, 1951), Književni pupoljci učiteljskih pripravnika u Sarajevu 1887.–1912. (Sarajevo 1912), Zeman (1912), Hrvatska svijest (1913–14), Sarajevski list (1914–18), Učiteljska zora (1914–18), Napredak (1915, 1927, 1929–31), Napredak (kalendar, 1915, 1923–24, 1928–29, 1931–32, 1934, 1937, 1939, 1948), Danica (kalendar, 1916), Nastavni vjesnik (1916–17, 1926, 1928–29), Naša misao (1916), Hrvatska njiva (1918), Ljetopis JAZU (1918), Slavenski Jug (1918), Građa za povijest književnosti hrvatske (1920), Pravda (1920–22, 1925–27), Narodna starina (1922–23, 1927, 1931, 1934), Narodno jedinstvo (1922, 1930), Obzor (1922, 1930, 1941), Novi glasnik Jugoslavenske muslimanske organizacije (1925), Spomenica na proslavu 55-godišnjice rođenja Safvetbega Bašagića (Mostar 1926), Večernja pošta (1926), Hrvatski list (1927–29, 1940), Novi behar (1927–40, 1944), Novosti (1927), Naša domovina (1928), Franjevački vijesnik (1931–32), Spomenica Gazi Husrevbegove četiristo-godišnjice (Sarajevo 1932), Islamski svijet (1933–34), Islamski svijet (kalendar, 1933), Narodna uzdanica (kalendar, 1933–36, 1938–44), Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva (Beograd 1934), Glasnik Islamske vjerske zajednice (1938, 1941; Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva, 1955–56, 1979), Grafička revija (1939), Hrvatski dnevnik (1939–40), El-Hidaje (1940), Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu (1942), Doĝu ve Bati (1943–44), Godišnjak Istoriskog društva BiH (1949–50), Istorisko-pravni zbornik (1950), Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH (1951), Prilozi za orijentalnu filologiju (1951–52), Život (1952), Front slobode (1953), Naše starine (1953–55, 1957, 1959), Ugostitelj (1953), Radovi Naučnog društva NRBiH (1954–55, 1958–59), Tkalčićev zbornik (Zagreb 1955), Historija naroda Jugoslavije, 2 (Zagreb 1959), Zbornik zaštite spomenika kulture (Beograd 1959) i Naši dani (1962). Objavio Zemljopis trgovine i prometa za trgovačke škole (Sarajevo 1924, 19272), životopis M. Ć. Ćatića u njegovim Izabranim pjesmama (Sarajevo 1928) i brošuru Čengići. Prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini (Sarajevo 1959; turski prijevod Istanbul 1960), supriredio Vojno-geografski opis Bosne pred Dubički rat od 1785. godine (Sarajevo 1957) i Izvještaje Italijanskog konzulata u Sarajevu 1863–1870 (Sarajevo 1958). Surađivao u Znamenitim i zaslužnim Hrvatima (Zagreb 1925), Hrvatskoj enciklopediji HIBZ-a (1941–1945) i Enciklopediji Jugoslavije LZ. Dopisni član JAZU od 1938 (redoviti član HAZU 1941), redoviti član Naučnoga društva BiH i njegov prvi potpredsjednik od 1952. Potpisivao se i inicijalima te šiframa H. K-ć, H. K-ić, H. K-vić, H. Kr. Ostavština mu se čuva u Historijskom arhivu u Sarajevu.

DJELA: Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas. Sarajevo 1912. — Banje u Bosni i Hercegovini (1462–1916). Sarajevo 1937, 19522. — Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini. Beograd 1937. — Sarajevo u doba okupacije Bosne 1878. Sarajevo 1937. — Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu. Sarajevo 1939. — Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1954, 19802. — Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1957. — Esnafi i obrti u starom Sarajevu. Sarajevo 1958. — Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1961. — Travnik u prošlosti 1464–1878 (suautor D. M. Korkut). Travnik 1961. — Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave (1878–1918). Sarajevo 1969. — Izabrana djela, 1–4. Sarajevo 1991.
 
LIT.: (Nekrolozi): H. Kapidžić, Godišnjak Istoriskog društva BiH, 10(1959) str. 413–418. — S. M. Traljić, Historijski zbornik, 13(1960) str. 337–340. — Spomenica ANUBiH 1951–1976. Sarajevo 1976, 117–118. — D. Đuričković: Hamdija Kreševljaković kao književni istoričar. Godišnjak Instituta za književnost, 7(1978) str. 233–251. — F. Karihman: Hamdija Kreševljaković. Hrvatska revija (München—Barcelona), 40(1990) 4, str. 777–808. — A. Sućeska: Djelo Hamdije Kreševljakovića. U: Izabrana djela, 1. Sarajevo 1991, 7–16. — Bibliografija radova Hamdije Kreševljakovića i prilog bibliografiji radova o Hamdiji Kreševljakoviću. Ibid., 4, str. 297–326. — M. Bakšić: Hamdija Kreševljaković (1888–1959). Hrvatska revija, 50(2000) 2/3, str. 556–561. — Z. Hasanbegović: Muslimani u Zagrebu 1878.–1945. Zagreb 2007.
 
Edin Radušić (2013)