KREŠIMIR I.

traži dalje ...

KREŠIMIR I (Krasimerus, Kresimir), kralj (? — ?, o. 945). Spominje ga samo bizantski car i ljetopisac Konstantin VII. Porfirogenet, čiji su navodi u historiografiji različito tumačeni s obzirom na genealogiju, kronologiju i vladarski identitet. Danas se prema tim vijestima drži da je bio sin i nasljednik Trpimira II (Porfirogenet obojicu naziva arhontima). Na prijestolje je došao oko 935. i državu zadržao u dotadašnjoj snazi i granicama. U to se doba ustalilo načelo nasljeđivanja prijestolja; imao je sina Miroslava, koji ga je naslijedio, te mlađega Mihajla Krešimira.

LIT.: F. Šišić: Genealoški prilozi o hrvatskoj narodnoj dinastiji. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 13(1913–14) str. 13–16, 56, 59–60, 63, 65, 87–88, 91. — Isti: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. — Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, 2. Beograd 1959. — Constantine Porphyrogenitus: De administrando imperio, 2. Commentary. London 1962. — Isti: De administrando imperio. Washington 1967. — M. Kostrenčić, J. Stipišić i M. Šamšalović: Diplomatički zbornik, 1. Zagreb 1967. — N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 1975². — V. Klaić: Povijest Hrvata, 1. Zagreb 1980, 116, 118–119, 127. — N. Budak: Prva stoljeća Hrvatske. Zagreb 1994. — I. Goldstein: Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb 1995. — Hrvatska i Europa, 1. Zagreb 1997.
 
Pejo Ćošković (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KREŠIMIR I.. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/11084>.