KULMER, Miroslav st.

KULMER, Miroslav st. (Friedrich, Friderik), general (Zagreb, 5. III. 1814 — Zagreb, 28. II. 1877). Vojnu školu završio u Mariboru, matematičku dočasničku u Karlovcu. U 43. lombardskoj pješačkoj pukovniji od 1831. zastavnik, od 1834. potporučnik i od 1842. natporučnik, u 4. slunjskoj graničarskoj pukovniji od 1846. satnik te u 3. ogulinskoj bojnik od 1848, kad se istaknuo na talijanskom bojištu (opsade Palmanove i Venecije, osvajanje Trevisa, bitke kraj Sone, Custoze, Milana). Za pohoda na Ugarsku 1849. zapovjednik Nagykanizse i brigadir, od 1850. potpukovnik u 7. brodskoj graničarskoj pukovniji, 1854. pukovnik u 3. ogulinskoj, nakon čega je umirovljen. God. 1858, odn. 1860. podijeljeno mu je austrijsko grofovstvo. Kao prvi zapovjednik Hrvatsko-slavonskoga domobranskoga okružja od 1869 (VII. zagrebačko hrvatsko-slavonsko domobransko okružje od 1871) zaslužan za uvođenje hrvatskoga jezika kao zapovjednoga i porabu hrvatske trobojnice. Na njegov je poticaj B. Šulek s mađarskoga preveo više vojnih priručnika, stvorivši osnovu hrvatskoga vojnoga nazivlja. Imenovan general-bojnikom 1871. te ponovo umirovljen 1875. Unionist, u Hrvatskom saboru bio 1860–75. virilni član, a 1875–77. zastupnik virovskoga kotara; sudionik banskih konferencija 1860–61. i 1865. te Banske konferencije o željezničkom pitanju 1862. Više puta zastupnik u zagrebačkom poglavarstvu. Bio je podupiratelj gospodarskih i kulturnih društava, osobito Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva (predsjednik 1860–64), te predsjednik središnjega odbora Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske gospodarske izložbe u Zagrebu 1864, u povodu koje se javio u periodicima Agramer Zeitung i Esseker Lokalblatt und Landbote. Stalni član Gospodarskoga odbora za osnivanje JAZU 1861–67. i Sveučilišta 1861–74, predsjednik Hrvatske komercijalne banke te Obće zagrebačke štedionice i zalagaonice 1872–77.