Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KUMIČIĆ, Marija, pjesnikinja, publicistica, društvena i kulturna djelatnica (Varaždin, 11. XII. 1863 — Zagreb, 22. II. 1945). Višu djevojačku školu završila u Varaždinu 1878. Nakon udaje za književnika i političara E. Kumičića 1882. kao članica Stranke prava sudjelovala u političkom životu, a nakon suprugove smrti 1904. posvetila se karitativnomu i socijalnomu radu te brizi o njegovoj književnoj ostavštini, polemizirajući s kritičarima i MH (Hrvatsko pravo, 1904, 2658, 1908, 3787; Hrvatska smotra, 1907, 331; Hrvatska, 1912, 59).Pjesmama i prozom, populističkim polemičnim člancima, govorima i predavanjima te prijevodima s francuskoga i njemačkoga surađivala je u periodicima Hrvatska vila (1882–83), Hrvatska (1888–90, 1892–97, 1912, 1914), Crvena Hrvatska (1893), Obzor (1893), Prosvjeta (1893–95, 1913), Bršljan (1896), Hrvatsko pravo (1896, 1899–1900, 1903–09, 1926, 1929), Novi viek (1897–99), Hrvat (1903, 1905), Hrvatska zastava (1903), Hrvatska kruna (1904–05), Hrvatska smotra (1906–07, 1944), Osječki tjednik (1906), Dom i svijet (1907), Savremenik (1907), Neven (1908), Posavska Hrvatska (1908), Domaće ognjište (1910–12), Zora (1911), Dečije novine (Novi Sad 1921–22), Hrvatsko kolo (1929, 1943), Naša žena (1935–36), Klasje naših ravni (Subotica 1936), Hrvatska straža (1938), Hrvatica (1939–40), Kalendar sv. Ante (1940–41), Subotička Danica (1940), Obitelj (1941), Hrvatska gruda (1942–43), Osvit (1942), Hrvatski krugoval (1943) i Nova Hrvatska (1944). Njezine pjesme, spomenarskoga stila i autobiografskih značajka, uglavnom na tragu sentimentalne preporodne lirike i patetičnoga zanosa, skupljene u zbirkama Pjesme (1903), Zadnje ruže (1913) i Pjesmom kroz život (1940), posvećene su domovini i zavičaju, znamenitim Hrvatima, ljepotama prirode, moralnim vrjednotama te uspomeni na supruga. S M. Ogrizovićem preradila je suprugov roman Kraljica Lepa u povijesnu dramu Propast kraljeva hrvatske krvi (1905), polemizirajući s P. Krstinićem i F. Biničkim o autorskoj i povijesnoj vjerodostojnosti njegovih romana (Hrvatsko pravo, 1904–05). Zauzeta prosvjetnom i odgojnom misijom, u proznim djelima poučava hrvatsku mladež, promiče ljubav prema domovini, djelatan i ćudoredan život (Put k pravoj sreći, 1909) te osobne odgojne i domoljubno-političke ideale (Valovi čuvstava, 1911; prvotno u Domaćem ognjištu, 1910–11). Objavila i predavanje o mladim, socijalno ugroženim književnicima Književno cvijeće (Zagreb 1929), ilustriranu knjižicu mudrih izrjeka Za spomenar (Zagreb 1896) te više prigodnih govora (A. Pavelić, 1903; A. Starčević, 1923. i 1941; F. Bulić, 1935). Priredila je Novu zagrebačku kuharicu (1888) s hrvatskim i njemačkim nazivljem, vrijedno djelo hrvatske gastronomske i kulturne baštine. God. 1921. osnovala je u Zagrebu društvo Hrvatska žena. Potaknula je obnovu crkve i izgradnju postaja križnoga puta na Ksaveru te podizanje Bulićeva spomenika (1935). Bila je predsjednica društva Tomislav te je pomagala hrvatska društva i ženske udruge u BiH. Potpisivala se inicijalima, šiframa i pseudonimima E., E-a, E-a Kumičić, Marija Jurjevna, Marija Fortuna, Enjuška, Enjuškina. Korespondencija joj se čuva u NSK u Zagrebu.

DJELA: Nova zagrebačka kuharica. Zagreb (1888, više izd. do 2005). — Pjesme. Zagreb 1903. — Propast kraljeva hrvatske krvi (suautor M. Ogrizović). Zagreb 1905. — Put k pravoj sreći. Zagreb 1909. — Valovi čuvstava. Zagreb 1911. — Zadnje ruže. Zagreb 1913. — Pjesmom kroz život. Varaždin 1940.
 
LIT.: Marija Kumičić, Kršnjavi i Ivan Rendić. Novi viek, 2(1898) 7, str. 440–442; 8, str. 503–506. — (O knj. Pjesme): Nada, 9(1903) 6, str. 83–84. — M. Jurić Zagorka (Z), Vienac, 35(1903) 8, str. 263–264. — V. Obradov, Osvit, 6(1903) 37, str. 38. — I. Ujević, Narodni list, 42(1903) 23, str. 24. — (O knj. Propast kraljeva hrvatske krvi): Hrvatsko pravo, 10(1904) 2658/2661, str. 1–2; 11(1905) 2742/2748, str. 1–2; 2775, str. 1–2; 2776, str. 1–2; 2778, str. 3. — V. Klaić: Otvoreno pismo gospođi Mariji Kumičić. Glas Matice hrvatske, 2(1907) 9/12, str. 65. — (O knj. Put k pravoj sreći): Hrvatsko pravo, 15(1909) 4044, str. 3. — R. Magjer Franjin (R. M. F.), Vjesnik Županije virovitičke, 18(1909) 14, str. 115–116. — (O knj. Valovi čuvstava): Hrvatsko pravo, 17(1911) 4731, str. 1; 4736, str. 4. — (V. V.), Mlada Hrvatska, 4(1911) 8, str. 245. — (O knj. Zadnje ruže): F. Ilešič, Slovan (Ljubljana), 11(1913), str. 219–220. — Z. Vernić (Z. V.), Agramer Tagblatt, 28(1913) 109, str. 7. — Kumičićka i stečaj nad H. K. T. D. Hrvatske novosti, 5(1913) 1453, str. 2. — M. Dobrovoljac: Tresla se brda, rodio se miš. Koprive, 24(1927) 42, str. 61. — Ž. Harambašić: Velika osnova patriotskog društva »Hrvatska žena« u Zagrebu. Jutarnji list, 25(1936) 8703, str. 9. — (Proslave i obljetnice): (d), Jutarnji list, 27(1938) 9661, str. 10. — J. T., Hrvatska straža, 10(1938) 285, str. 4; 286, str. 4. — K. Moskatelo (K. M.), Obitelj, 11(1939) 1/2, str. 25. — M. Jurić Zagorka: Marija Kumičić. Hrvatica, 1(1939) 2, str. 45–46. — A. Kaić: Dvije zaslužne Hrvatice. Glasnik sv. Ante Padovanskoga, 34(1939) 4, str. 129–130. — (O knj. Pjesmom kroz život): I. Esih (ie), Obzor, 81(1940) 262, str. 2. — M. Sokolić, Hrvatsko jedinstvo, 3(1940) 165, str. 1–4. — (K.), Katolički tjednik, 17(1941) 10, str. 7–8. — C. Lucerna, Morgenblatt, 56(1941) 65, str. 6. — Z. Milković, Hrvatski narod, 3(1941) 78, str. 9. — G. Pejnović, Hrvatska gruda, 2(1941) 40, str. 5. — J. Andrić: Pjesnička autobiografija Marije Kumičić. Obitelj, 13(1941) 1/2, str. 8. — (N. S.): Marija Kumičić sjeća se prošlih dana. Nova Hrvatska, 4(1944) 118, str. 9–10. — R. Habeduš (Katedralis): Razgovor o prošlosti. Hrvatska gruda, 5(1944) 225, str. 10. — (Nekrolozi): Hrvatski narod, 7(1945) 1268, str. 3; Hrvatski radiša, 26(1945) 5/6, str. 3; Nova Hrvatska, 5(1945) 45, str. 5. — K. S. Franić: Lik jedne velike Hrvatice. Hrvatska gruda, 6(1945) 235, str. 2. — M. Kiš: Veličina jedne žene i Hrvatice. Ibid., 239, str. 6. — L. Benyovsky: »Putem uspomena« Marije Kumičić. Časopis za suvremenu povijest, 28(1996) 3, str. 427–438. — Ista: Društvo Hrvatska žena u Karlovcu. Karlovac 1996. — K. Đuran: Znamenite uršulinske učenice. Hrvatski kajkavski kolendar, 2009, str. 113–119.
 
Katica Čorkalo-Jemrić (2013)