Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BALDANI, Juraj, likovni kritičar i pisac (Zrenjanin, 6. V 1929). Osnovnu školu (1935–1939) i prve razrede gimnazije (1939–1941) polazio u Zrenjaninu, nastavio u Karlovcu (1946), a zatim prekinuo školovanje i od 1948. bio administrativni službenik u poduzeću »Put«. Od 1952. do 1958. bio je tajnik književnoga društva »Razvitak« u Zagrebu, a do 1959. radio je u različnim poduzećima kao komercijalist, blagajnik; knjigovoda, šef računovodstva. Od 1959. je novinar u Narodnom listu (poslije Večernjem listu), a od te godine studira povijest umjetnosti na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1963. Od 1960. urednik je u RTV Zagreb. — Objavljuje likovne kritike, prikaze o izložbama i o umjetnicima te osvrte na likovnu problematiku (do 1980. više stotina takvih radova) u emisijama radija i televizije, u dnevnom tisku i časopisima: Koraci (1953–1955), Čovjek i prostor (1955–1976), Večernji list (1959–1975), Vjesnik (1959–1972), 15 dana (1964–1974), Telegram (1965–1972), Zagrebačka panorama (1965), Slobodna Dalmacija (1965–1972), Republika (1965–1971), Bulletin JAZU (1965), Corriere Larribardo (1965), Foto-kino revija (1966), Kaj (1963–1970), Studio (1968–1979), Revija Zagreb (1970–1973), Arhitektura (1970), Radost (1971–1978), Roditelji i škola (1971, 1975), Ribolov (1973–1979), Modra lasta (1973–1975), Školske novine (1973–1979), Novi list (Rijeka 1975–1976), Podravski zbornik (1975) i dr. Priređuje autorske, skupne i tematske izložbe, među kojima su važnije: Vanja Radauš, Zagreb 1966. i 1967; Krsto Hegedušić, Zagreb 1974. i Beograd 1975; 20 godina hrvatskog kiparstva 1955–1975, Zagreb 1977. Piše predgovore katalogâ umjetničkih izložbi, samostalnih, skupnih i tematskih iz likovne i primijenjene umjetnosti, naive i likovnog stvaranja radnika u zemlji i inozemstvu (od 1964. do 1979. više od 200). Pisao je o suvremenim likovnim umjetnicima, npr. o Ivanu Sopti (u knjižici: Hercegovina, 1967), Ivi Lozici (Rad JAZU, 1971, 360), Ivanu Lackoviću (mapa, Kaj, 1971), o Ivanu Goranu Kovačiću (u knjizi: Dozivi Gorana, Zagreb 1973) i dr. — B. se bavio i književnim, publicističkim te uredničkim radom. Prvu pjesmu – Pjesma majci – objavio je u dječjem listu Đački rad, 1937. Pjesmama, novelama i književnim člancima javljao se u raznim publikacijama. Izdao je zbirku pjesama (Ples sjena) i novele (Asfaltom popločeno), a drama Netko od trojice tiskana je u časopisu Kulturni radnik, 1955. Pjesmama je uvršten u zbirku Koloplet (1954). God. 1952. pokrenuo je karlovački književni list Stvaranje (samo jedan broj) te uređivao list Koraci i istoimenu biblioteku (1953–1956). Neki su mu radovi prevedeni na esperanto i slovački. Dobio je nagrade: »Zlatno pero« Društva novinara Hrvatske (1970. i 1975), Prvu nagradu na tjednima radija JRT u Ohridu (1973, 1976. i 1978), Godišnju nagradu Radio-Zagreba (1977) i dr.

DJELA: Ples sjena. Zagreb 1953. — Asfaltom popločeno. Zagreb 1955.
 
LIT.: Slavko Luić: Osvrt na Baldanijev »Ples sjena«. Koraci, 1953, 2, str. 32. — Božidar Stančić: U boli tražimo sreću ... Ibid., 2(1954) 4/5(6/7), str. 31. — Dragutin Pavličević: Bezimeni mali ljudi. Studentski list, 10(1955) 5(18. V), str. 6. — Božidar Stančić: »Uvale nespokojstva«. Glas rada, 10(1955) 17(21. IV), str. 4.
 
Marina Baričević (1983)