BALEN, Šime

BALEN, Šime, publicist i politički radnik (Jablanac, 7. II 1912). Osnovnu školu polazio je u Jablancu i Karlovcu, gdje je započeo i nižu gimnaziju, a završio u Sušaku te maturirao u sušačkoj Trgovačkoj akademiji (1930). Iste godine upisao se na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Zbog sudjelovanja u akcijama omladine protiv šestojanuarske diktature uhićen je 1932. i osuđen u Ogulinu na godinu dana zatvora. Na ponovljenom procesu (25–29. I 1933) osudio ga je Državni sud za zaštitu države u Beogradu kao hrvatskoga nacionalnog revolucionara na 4 godine tamnice (zatvoren u Sremskoj Mitrovici, Lepoglavi i Mariboru). Tamo je prihvatio ideje marksizma i komunizma, studirao na »crvenom sveučilištu«, posebno nacionalno i seljačko pitanje, i bio primljen u KP (1935). Po izlasku s robije (1936) bio je korektor u nekim zagrebačkim novinskim poduzećima. Potkraj te godine opet je uhićen (zbog posjedovanja zabranjene literature) i 1938. protjeran iz Zagreba. Te je godine postao urednik gospodarske rubrike u Hrvatskom dnevniku, a početkom okupacije 1941. u Novom listu. Sve to vrijeme bavio se i političkim radom. God. 1936, prema zadatku PK KPJ za Hrvatsku, s N. Rubčićem i M. Franekićem djelovao je na selu u okviru lijevog krila HSS-a. Sva trojica bili su članovi Seljačke komisije CK KPH (od početka 1938. do jeseni 1939). Od druge pol. 1940. bio je član Ćelije intelektualaca u Zagrebu, a u proljeće 1941. postaje član Vojnog komiteta za Zagreb. U kolovozu odlazi na oslobođeni teritorij, najprije u Drvar, potom kao partijski instruktor u Brinje, a od kraja 1941. do 1944. politički je komesar u nekoliko partizanskih jedinica. Bio je vijećnik AVNOJ-a, a u ZAVNOH-u član Inicijativnog odbora te rukovodilac Propagandnog odjela (1943), a poslije vijećnik. Po završetku rata član je Privremene narodne skupštine Jugoslavije (1945), delegacije u OUN (1946–1947) i na zasjedanju UNESCO-a (1947), a 1945–1947. predstavnik za štampu u jugoslavenskom poslanstvu u Washingtonu. Nakon povratka iz SAD postaje direktor »Tanjuga«. U vrijeme napada Informbiroa na KPJ (1948) prestao je biti član partije. Radio je dalje kao publicist, a 1962. postaje direktor Nakladnog zavoda »Znanje« u Zagrebu, gdje je i umirovljen (1966). Podijeljeno mu je više odlikovanja, nosilac je i Partizanske spomenice 1941. — Već od đačkih dana književnim prilozima (pjesme, novele, prilozi o domaćoj i stranoj književnosti, putopisi) i reportažama surađuje u periodicima: Hrvatski borac (1928), Hrvatski domobran (1928), Naša sloga (1929, 1930), Omladina (1929–1930, 1930–1931), Hrvatsko pravo (1930), Jutarnji list (1931), Koprive (1931), Obzor (1931, 1937), Zora (1931), Seljačka misao (1937, 1939), Primorje (1938), Hrvatski dnevnik (1938–1940), Hrvatski radnik (1939), Božićnica (1940), Slobodna misao (Toronto 1940). Više njegovih reportaža objavljeno je u zborniku Kako živi narod (Zagreb 1938). Tada se potpisivao šifrom -en i pseudonimima Maledicus, R. Mršić i F. Šegotić. Poslije rata tu vrstu priloga objavljivao je u Književnim novinama (1948), Republici (1951, 1953, 1956, 1958, 1960, 1964), Matici (1957, 1958, 1967), Književnoj tribini (1959), Kulturnom radniku (1959, 1962), Telegramu (1964, 1967, 1969), Kolu (1965, 1969, 1970), Našim planinama (1976, 1978) i Zadarskoj reviji (1977) te u nekim dnevnim i tjednim listovima. Političke priloge i tekstove o novijoj političkoj povijesti naše zemlje počeo je za tamnovanja objavljivati u Zidnim novinama i listu Narodni front slobode (1935, 1936), a potom u Seljačkoj misli (1937), Političkom vjesniku (1940, od 1941. Vjesnik radnog naroda), Gerilcu (1941), Ličkom partizanu (1941, od 1943. Partizanski vjesnik), Narodnom borcu (1942), Riječi žene (1942), Vjesniku (1943, 1945, 1979), Matici (1953, 1954, 1955), Dometima (1982) te u više spomenica i zbornika (Spomenica u čast dvadeset i pete godišnjice ZAVNOH-a, Zagreb 1969; Historijski arhiv Karlovac; Zbornik 6, 1973) i dr. Za boravka u SAD surađivao je i u listovima naših iseljenika: Zajedničar (Pittsburgh), Narodni list (New York) i dr. Pisao je o našim istaknutim iseljenicima i njihovim organizacijama (Matica, 1954, 1955, 1956. i Matica. Iseljenički kalendar, 1970). Bavio se i uredničkim radom: za boravka na robiji bio je s O. Keršovanijem u uredništvu polulegalnog lista Narodni front slobode (Sremska Mitrovica 1935, 1936), s N. Rubčićem, M. Franekićem i S. Kulenovićem pokrenuo je i uređivao antifašistički list za selo Seljačka misao (Zagreb 1937, br. 1–20), a poslije zabrane, isti izdavači pokreću 1938. ediciju Seljačka knjižnica i ilegalni list Izvještaj (1939) te iste godine ponovno Seljačku misao (zabranjen u prosincu). U travnju 1940. B. postaje član redakcije Političkog vjesnika (od 1941. Vjesnik radnog naroda). Ljeti iste godine radi u redakciji novopokrenutog lista Gerilac u Drvaru. Potom je uređivao list Štaba grupe NOPO za Liku Lički partizan (1941, od 1942. Partizanski vjesnik). God. 1943. ponovno je uređivao Vjesnik (do jeseni te godine), a kao komesar 11. korpusa, pokrenuo je i uređivao list Za domovinu (1944). Poslije rata bio je u uredništvu lista Ministarstva privrede Lokalna privreda (1949–1951). Pokrenuo je i uređivao časopis Matice iseljenika Hrvatske Matica (1951–1959), Matičin iseljenički kalendar (1955–1959), i ediciju Matičina knjižnica, a potom list Zagrebačka panorama (1960–1962). Izdavao je i samostalne publikacije, među njima i brošure: Staniša Opsenica (S. l. 1944), Bitka kod Gračaca (Crna Lokva 1945), Istra u narodnooslobodilačkoj borbi (Split 1945), O američkim seljacima-farmerima (Beograd 1948), Rodnoj grudi (Zagreb 1951). S M. Selakovićem i I. Vrančićem izdao je Priručni leksikon (Zagreb 1967). Memoarsko djelo Zapisi i zapamćenja (rkp.) izdao je samo djelomice (Problemi, 1956, 5/6, Matičin iseljenički kalendar, 1957). Objavio je više prijevoda djelâ američkih pisaca: E. Caldwell, Duhanski put (Zagreb 1951, s pogovorom), Gradić Estherville (Zagreb 1954), Subotnje popodne i druge novele (Zagreb 1960, s I. Balenom i Ljerkom Auferber); E. Hemingway, Kome zvono zvoni (Zagreb 1952–1975⁸, 1979, s pogovorima); W. Faulkner, Svjetlo u augustu (Zagreb 1953, 1964², Zagreb i Ljubljana 1977), Izabrana djela, 1–9 (Zagreb 1977, uredio); F. Norris, Polip (Zagreb 1955), Crnačka poezija (Sarajevo 1956, s D. Ivaniševićem; predgovor P. Guberine); F. S. Fitzgerald, Veliki Gatsby (Zagreb 1959, s pogovorom); B. Franklin, Autobiografija (Zagreb 1960, s prevodiočevom dopunom nedovršenog dijela teksta).