LEHMANN, Dragutin

traži dalje ...

LEHMANN, Dragutin (Carl), tiskar i nakladnik (Osijek, 31. VIII. 1818 — Osijek, 31. XII. 1885). Mađaronski orijentiran u previranjima 1848. U Osijeku vodio knjigovežnicu, knjižaru i posudbenu knjižnicu te od 1857. tiskaru D. K. Divalda, koju je otkupio s J. Föszmayerom i modernizirao; pod nazivom Tiskara Dragutin Lehmann i drug vodio ju je do 1869, kad ju je preuzeo sin Aleksandar i prodao na dražbi 1870. Bio je vlasnik, izdavač i urednik lista Esseker Lokalblatt und Landbote 1864–69. i prvih ilustriranih novina u Hrvatskoj Esseker allgemeine illustrirte Zeitung 1869. Na hrvatskom i njemačkom jeziku tiskao je statute društava i poduzeća, poslovna i školska izvješća, nabožne knjižice i pjesmarice, kalendare (Novi i stari kalendar slavonsko-osiečki, 1858–69), udžbenike i novine (Die Drau, 1868–69). Tiskao i četvrto izdanje Satira M. A. Relkovića (1857), pripovijetke J. Jurkovića Tri lipe (1858), djela I. Okrugića (Seljanka, 1861; Sriemska vila, 1863; Saćurica i šubara, 1864) i brošuru S. Laya La Slavonie (1867).

LIT.: D. Prohaska: Ilirizam u Osijeku. Zagreb 1913, 41. — J. Bösendorfer: Povijest tipografije u Osijeku. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1939, 14, str. 132–134, 139–140, 146. — O. Maruševski: Prilog istraživanja tiskanog umijeća u Hrvatskoj: prve ilustrirane novine u Osijeku. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 21(1972) 3, str. 37–45. — M. Malbaša: Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb 1978, 28–32, 118. — Ista: Osječka bibliografija, 1. Osijek 1981. — Ista: Tiskarstvo. U: Od turskog do suvremenog Osijeka. Osijek 1996. — M. Vinaj: Povijest osječkih novina 1848.–1945. Osijek 1998, 10–11, 17–18, 41. — M. Krtalić: Knjižarski oglasi u osječkim novinama 19. stoljeća. Libellarium, 1(2008) 1, str. 77, 80–81, 87, 89, 91.
 
Ivan Armanda (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

LEHMANN, Dragutin. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/11657>.