Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BALENTOVIĆ, Ivo, pripovjedač, pjesnik i publicist (Županja, 25. IV 1913). Osnovnu i građansku školu realnog smjera polazio je u Županji, ostale razrede gimnazije polaže kao đak dopisnih škola. Od 1930. bio je laborant u Tvornici tanina, zatim je tehnički crtač u građevinskom poduzeću. Usporedo je bio dopisnik osječkoga Hrvatskog lista. U Zagrebu živi od 1940, a potkraj 1942. odlazi u Sofiju. Djeluje krače vrijeme kao novinar, skupljač građe o Bugarskoj i prevodilac, a sredinom 1945, vraća se u domovinu. Boravio je najprije u Zagrebu, potom u Županji, Beogradu, Rijeci, Cresu i Umagu. Član je Društva književnika Hrvatske i Društva hrvatskih književnih prevodilaca. — B. pripada krugu slavonskih pisaca međuratne generacije. Piše poeziju naglašene emotivnosti te sentimentalno-feljtonističku prozu sa suvremenom, najčešće seoskom tematikom. Nekim se radovima uvrstio među pisce omladinske književnosti. Javio se proznim zapisom Ruža i pjesmom Nesretna ptica u đačkom listu Brda i more (1927, 3). Pjesme, priče, crtice, književne prikaze, reportaže i dr. objavio je u publikacijama: Anđeo čuvar (1927–1932, 1935/1936), Luč (1930/1931 1935/1936), Obitelj (1930–1940), Omladina (1930–1940), Danica (1933, 1934), Hrvatska straža (1933–1938), Hrvatska smotra (1934–1942), Hrvatska revija (1941–1943), Kolo (1966), Slavonski narodni kalendar (1967, 1970, 1971, 1974–1977, 1980), Marulić (1968, 1969, 1972, 1974, 1975, 1977–1980), Republika (1971, 1972, 1975), Revija (1971, 1973, 1974, 1976), Traženja (1973, 1974), Oko (1974), Zvona (1975–1981), Đakovački vezovi (1976, 1977), Riječka revija (1976), Zadarska revija (1976), Plamen (Sofija 1979, 1980) i dr. (Potpuniju suradnju do 1962. vidi: Leksikon pisaca Jugoslavije, 1. Novi Sad 1972). Potpisivao se pseudonimima i šiframa: Ivo Posavac, Ivo Dragić, V. Bežanski, I. B., (ib) i ib. Balentovićeve pjesme objavljene su u antologijama i skupnim zbirkama: Lirika grude (Zagreb 1934), Ranjeni galeb (Zagreb 1942), Osamljeni svirač (Umag 1970), Mare nostrum (Zagreb 1971), Zaljubljenici Cibalae (Vinkovci 1976), Slava Panonije (Vinkovci 1980), Po kamenju kao po zvijezdama (Minsk 1981). Od 1967. do 1980. uređuje Susrete (Umag). Uredio je izbor poezije i proze seljaka pisaca Trojica iz Gradišta (Vinkovci 1959). Sa S. Alićem izdao je knjigu Tin u anegdotama (Vinkovci 1960). Na Radio-Zagrebu izvedena je njegova satirična igra Ček na ulici (1943). Neki su mu radovi prevedeni na bjeloruski, mongolski, talijanski i bugarski, a prevodio je s bugarskog, makedonskog i ruskog. Dobio je Nagradu »Drago Gervais« za neobjavljeni roman Slučaj Petra Samca (1975) te nagrade Politike, Slavonije danas i Marulića za kratku priču.

DJELA: Život za opanke. Zagreb 1936. — Krvavi ples. Županja 1939. — Polomljene grane. Zagreb 1942. — Kako je minula Buga. Osijek 1944. — Ciganske varijacije (zajedno s F. Bačićem). Zagreb 1954. — U sjeni šume (zajedno s F. Bačićem). Zagreb 1955. — Balkanske priče. Vinkovci 1956. — Ljubav, smijeh i suze. Zagreb 1959. — Boema naša jučerašnja. Umag 1961. — Među šumama i vodama. Rijeka 1962. — U sjeni zaborava. Vinkovci 1963. — Balada o rastanku. Umag 1969. — Dječak i limena truba. Zagreb 1969. — Gole priče. Umag 1973. — Preko devet brda i dolina. Umag 1973. — Proljetni nemir. Umag 1978. — Prva lopta u našim krajevima 1880–1980. Županja 1980. — Sreća je nešto drugo. Vinkovci 1981.
 
LIT.: Ivo Balentović. Omladina, 17(1933–34) 8, str. 128. — Stanislav Šimić: Lirika grude. Književnik, 7(1934) 8, str. 374–376. — Jure Kaštelan: Ivo Balentović, Život za opanke. Jadranska vila (Omiš), 10(1937) 2, str. 31. — Ante Boglić (A. B.): Krvavi ples. Život i rad, NT, 12(1939) XXVIII/19–21, str. 245–246. — Ivo Kozarčanin (I. K.): Ivo Balentović, Krvavi ples. Hrvatski dnevnik, 4(1939) 1155, str. 12. — Ivan Krolo (I. K.): Ivo Balentović. Krvavi ples. Hrvatski glasnik, 2(1939) 244, str. 4–5. — Stanko Gašparović (sg): Ivo Balentović, Polomljene grane. Prosvjetni život, 2(1943) 7/8, str. 89–90. — V. D.: Ciganske varijacije dvojice Slavonaca. Glas Slavonije, 12(1954) 2772, str. 8. — Mara Švel Gamiršek: O piscu ove knjige (pogovor u: Dječak i limena truba). Zagreb 1969, 163–165. — Branko Krmpotić (b.k.): Eskalacija osjećajnosti u poeziji Ive Balentovića. Marulić, 3(1970) 2, str. 80–81. — Dragan Caran: Ivo Balentović, Preko devet brda i dolina. Ulaznica, 7(1973) 34/35, str. 120–121. — Enver Čolaković: Ivo Balentović, Preko devet brda i dolina. Marulić, 6(1973) 2, str. 71–73. — Dragi Džimbeg: Preko devet brda i dolina. Crkva u svijetu, 8(1973) 2, str. 191–192. — Josip Velebit (Ri-jos): Ivo Balentović. Gole priče. Marulić, 7(1974) 3, str. 72–74. — Miroslav Vaupotić: Oduševljenik iz Umaga (ili Županje, svejedno). Ibid., 8(1975) 2, str. 135–137. — Isti: Vječni nemir Ive Balentovića (pogovor u: Proljetni nemir). Umag 1978, 148–157. — Antun Šimunić: Iskra nade na razvalinama. Glas Slavonije, 36(1979) 10 104, str. 9. — Nikola Pulić: Riječ dvije na kraju (pogovor u: Sreća je nešto drugo). Vinkovci 1981, 147–149. — Ilija Vidović: Sreća je nešto drugo, I. Balentović, Županjski vjesnik, 4(1981) 61, str. 6.
 
Martin Kaminski (1983)