LENTIĆ, Milan

traži dalje ...

LENTIĆ, Milan, skladatelj i pisac (Trst, 6. II. 1920 — Zagreb, 1. X. 1996). Završio gimnaziju u Splitu 1939, studirao komparativnu književnost i talijanski jezik u Beogradu te povijest i povijest umjetnosti u Zagrebu; privatno učio glazbu u I. Paraća i glumu u T. Strozzija. Od 1940-ih skladao i pisao tekstove za zabavnu glazbu (Assunta, Ponoćni tango), a na poč. 1960-ih kao suosnivač i član skladateljsko-pjesničke skupine Studio 64 sudjelovao u stvaranju i afirmaciji Zagrebačke škole šansone. Pretežno na vlastite tekstove skladao je šezdesetak šansona, izvođenih većinom na festivalima zabavne glazbe (Betty Jurković, Lada Kos, V. Vukov, Z. Špišić, kvartet 4M), među kojima Jesenji dažd (Festival Zagreb ’63, III. nagrada; tiskano Tränen. Beč 1963; snimljeno na CD Zagreb ’62–’63. Najbolje od najboljih, Croatia Records, 2003), Pozdrav svijetu (izvedeno na natjecanju »Eurovision«, Madrid 1969; snimljeno na CD Sve hrvatske Eurovizije, 1994, i Zvuk šezdesetih. 1968–1969, 2008, oba Croatia Records), Fajront (Beogradsko proljeće 1975, I. nagrada), Neka ostane među nama (Jugoslavenska šansona, Rogaška Slatina 1989, I. nagrada), Miserere i Djeca sna (kaseta Igračka vjetrova, Best Music, 1994), Paola (CD Zagreb moje mladosti, Orfej, 1997), Pravila igre, Žiži, Pusta noć, Balada o umorenoj djeci, Neka visi Pedro, Sviraj, maestro, Život je lijep (20 tiskano u Zagrebu u albumima naklade Zabavne melodije 1963–75). Šlageri su mu snimljeni na dvadesetak kompilacijskih i dvije autorske male ploče (Jugoton, 1963), a oko 60 snimka njegovih skladba sačuvano je u Fonoodjelu Hrvatskoga radija. Na RTV Zagreb bio autor radijskih emisija u ciklusima Panopticum (1969–70) i Muzika i riječ (1975–76) te scenarist i redatelj TV serije Karusel (1971), za koju je i skladao glazbu. — Objavio je zbirke pjesama Jedno drugo nebo (Zagreb 1959) i Skazanija o zemnyh i inyh vešćah (Moskva 1994) te novela Veoma ljudski pejzaž (Zagreb 1977); neke pripovijetke tiskane su mu u skupnoj zbirci Priče o mojoj zemlji (Zagreb 1975) i u časopisima (Republika, 1980; Srpska zora, 1990). Kao glumac manje uloge tumačio u kazalištima u Puli 1949–50 (i režirao: C. Goldoni, Krčmarica Mirandolina, D. Gervais, Reakcioneri) i Splitu 1950–61. te na filmu (G. De Santis, Cesta duga godinu dana, 1958; V. Berčić, Prvi splitski odred, 1972). Oblikovao i izlagao stolce (Porodica i domaćinstvo, Zagreb 1957; Zagrebački triennale, 1959), pisao o industrijskom oblikovanju (Čovjek i prostor, 1957), bio tajnik redakcije časopisa Arhitektura (1958–62).

LIT.: Kompozitori i muzički pisci Jugoslavije. Beograd 1968. — N. Marjanović Zulim: Zagreb-fest. Pedeset zlatnih godina. Zagreb 2003, 32, 35–36, 39, 67, 71, 150–152, 156–159, 162–164, 170. — Od oblikovanja do dizajna (zbornik). Zagreb 2003, 23. — J. Galjer: Dizajn pedesetih u Hrvatskoj. Zagreb 2004. — Hrvatsko društvo skladatelja 1945. – 2005. Zagreb 2005.
 
Fran Potočnjak (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

LENTIĆ, Milan. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/11700>.