Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

MALLIN, Ivo (Mallin Ksaverski; Ivan), pravnik i gospodarstvenik (Zagreb, 7. IV. 1853 — Zagreb, 21. II. 1907). Sin gospodarstvenika i publicista Nauma. U Zagrebu maturirao 1870, u Beču završio pravni studij doktoratom 1876. Odbivši ponudu R. Jheringa da mu bude asistentom na Bečkom sveučilištu, isprva bio prislušnik pri Sudbenom stolu i Kotarskom sudu u Zagrebu, potom, položivši sudački ispit 1879, pristav u Odjelu za pravosuđe Zemaljske vlade; 1887. imenovan vladinim tajnikom, 1892. odsječnim, a 1897. banskim savjetnikom (1896–1907. vodio Odsjek za narodno gospodarstvo). Na zagrebačkom Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu 1886–1905. predavao kao privatni docent povijest i institucije rimskoga prava te pandektno pravo. Autor je rasprava Actio Pauliana, nadopunjak ovršnoga prava (Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu, 1884, 10–12; 1885, 3–4, 6; 1886, 2; p. o.), Poslovanje sudova u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji i u bivšoj Hrvatsko-slavonskoj krajini tečajem godine 1882 (Ibid., 1884, 7–10; p. o.) i Studium rimskoga prava (Ibid., 1886, 4) te monografije Zaštita posjeda s osobitim obzirom na zakon od 8. svibnja 1890. o postupku u slučajevih smetana posjeda (Zagreb 1892). Njegovi su mnogobrojni radovi postali osnovom zakonskih akata (Novela k zakonu o mjestnih sudovih, 1881; Novela k bagatelnom postupku, 1882; Novela k ovršnom postupku, 1883; Zakon glede izjednačenja sudbenog ustrojstva krajine vojne i matere zemlje, 1884; Novela kaznenom zakonu, 1886; Zakonska novela ka kaznenom postupku, 1888; Novela k urbarskom zakonu, 1890; Zakon o novom ustmenom postupku u slučajevih smetana posjeda, 1890; Zakon kojim se privremeno uređuje pravo dieliti obćinske pašnjake, 1892), a izradio je i Osnove zakona o reformi Sveučilišta 1894. Sa S. Kranjčićem objavio Kronologičke i alfabetičke našastnike k Sborniku zakonah i naredabah, valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju za godine 1863. do uključivo godine 1886. s dodatkom za god. 1887 (Zagreb 1888), bio suradnik u hrvatskom izdanju udžbenika Institucije rimskoga prava J. Barona (Zagreb 1893, 4 izd. do 1925). Za zbirku propisa Hrvatski zakoni priredio za tisak svezak 20 o zemljišnim odnosima (Zagreb 1892). Kao voditelj Odsjeka za narodno gospodarstvo sudjelovao je u izradbi mnogih zakona i provedbenih uredba, ponajviše o uređenju zemljišnih zajednica, komasaciji, promicanju stočarstva i domaćega obrta, nužnim prolazima, slatkovodnom ribarstvu, preseljivanju i naseljivanju u Hrvatskoj i Slavoniji. U obrazloženju zakona o promicanju narodnoga gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, podnesenom Hrvatskomu saboru 1896, dao je svojevrstan program djelovanja Zemaljske gospodarstvene uprave s težištem na sređivanju agrarnoga zakonodavstva, prijedlozima izvora financiranja gospodarskih projekata i uvođenju sustava strukovnih gospodarskih učilišta (u cijelosti inkorporirano u zakonski akt 1897); rezultate provođenja programa tiskao u Izvješću o radu Zemalj. gospodarstvene uprave Kraljevina Hrvatske i Slavonije god. 1896–1905, 5 (Zagreb 1907). Zaslužan je za utemeljenje Šumarske akademije u Zagrebu 1898. i Bakteriološkoga zavoda 1901. u sklopu Gospodarskoga i šumarskoga učilišta u Križevcima, koje je njegovim zauzimanjem 1902. podignuto na rang više škole, za osnivanje i preustroj poljodjelskih i veterinarskih škola, organiziranje praktičnih tečajeva iz vinogradarstva, voćarstva, vrtlarstva i mljekarstva, otvaranje gospodarske postaje u Gospiću te reorganizaciju Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva na načelu zadrugarstva. Nastojao je oko melioracijskih zahvata u Posavini i Srijemu, regulacije vodotokova (Sava kraj Zagreba, Lonja, Glogovnica, Černec), organizacije rada na pokusnom dobru Božjakovini te promicao nove metode i agrotehnička sredstva u poljogospodarstvu (obnova vinograda uništenih filokserom cijepovima na podlozi američke vrste loze, nabava plemenitih rasplodnih pasmina, primjena modernih poljodjelskih strojeva). Kao gradski zastupnik od 1892. poglavito je zagovarao jačanje Zagreba kao industrijskoga središta, a bio je i potpredsjednik Prve hrvatske štedionice. Potpredsjednik hrvatsko-slavonskoga odbora i jedan od glavnih organizatora hrvatskoga dijela Milenijske izložbe u Budimpešti 1896, vladin povjerenik na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. i idejni tvorac Hrvatsko-slavonske zemaljske gospodarske izložbe u Zagrebu 1906 (Napredni obrtnik, 1906, 16). Zbog iznimna prinosa na stručnom i praktičnom polju drži ga se pokretačem modernoga hrvatskoga gospodarstva. God. 1907. podijeljeno mu je ugarsko plemstvo s pridjevkom »od Sv. Ksavera«. Portretirao ga je V. Bukovac 1899 (MG). Na njegov je grob na zagrebačkom Mirogoju 1913. postavljena skulptura Seljak R. Frangeša Mihanovića.

LIT.: (Prikaz knj. Zaštita posjeda): -a-, Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu, 18(1892) 6, str. 291–294. — J. Aćimović, Ibid., 8, str. 397–400. — Das landwirthschaftliche Museum. Agramer Tagblatt, 14(1899) 171, str. 1. — S. Isaković: Iz prošlosti »Prve hrvatske štedionice«. Prosvjeta, 7(1899) 23, str. 730. — (Nekrolozi): Agramer Tagblatt, 22(1907) 43, str. 2–3; Gospodarski list, 55(1907) 5/6, str. 33–34; Prosvjeta, 15(1907) 7, str. 225, 230–231; Viesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta, 28(1907) 2, str. 21–22. — J. Šilović, Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu, 33(1907) 3, str. 232–233. — Izvješće o radu Zemalj. gospodarstvene uprave Kraljevina Hrvatske i Slavonije god. 1896.–1905., 1. Zagreb 1909, str. V–XXXIV, 3, 8–21, 44. — O. Frangeš: Dr. Ivo Mallin. Hrvatsko kolo, 8(1927) str. 385–399. — Đ. Szabo: O jednoj staroj kući i starim ljudima u Zagrebu. Narodna starina, 12(1933) 32, str. 184–185. — Đ. Arnold: Mallinov park kod Sv. Ksavera u Zagrebu. Naš vrt, 2(1935) 11/12, str. 172–175. — Obzor. Spomen-knjiga 1860–1935. Zagreb 1936, 214–216. — N. Modrić: Dr. Ivo pl. Mallin. Prigodom 35-godišnjice njegove smrti. Zagreb, 11(1943) 4/6, str. 132–140. — M. Ređep: Agrarna politika Kraljevina Hrvatske i Slavonije 1868–1918 (magistarski rad). Ekonomski fakultet u Zagrebu, 1976. — I. Kršnjavi: Zapisci, 1–2. Zagreb 1986. — R. Husinec i P. Delić: Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Križevci 1995, 29, 46. — Pravni fakultet u Zagrebu, II/1. Zagreb 1996, str. 224–225, 229–230; III/2. 1997, str. 294–346; IV/1. str. 491–492.
 
Mladena Tkalčević (2015)