Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

PETROVIĆ, Dražen, košarkaš (Šibenik, 22. X. 1964 — Denkendorf kraj Ingolstadta, 7. VI. 1993). Završio ekonomsku školu u Šibeniku 1983. Od 1976. igrao u KK »Šibenka« (završnica Kupa »Radivoja Koraća« 1982–83; prijepornom odlukom Košarkaškoga saveza Jugoslavije oduzeto državno prvenstvo 1983), 1984. prešao u zagrebački KK »Cibona« (državno prvenstvo 1985; Kup Jugoslavije 1985–86, 1988; Kup europskih prvaka 1985–86; Kup pobjednika kupova 1987; završnica Kupa »Radivoja Koraća« 1988). Karijeru 1988. nastavio u košarkaškoj sekciji športskoga društva »Real Madrid« (Kup Španjolske i Kup pobjednika kupova 1989), a od 1989 – kao predvodnik niza Europljana u američkoj profesionalnoj košarkaškoj ligi (NBA) – u klubovima »Portland Trail Blazers« do 1991 (prvaci Zapadne konferencije 1990) i »New Jersey Nets« do 1993, kad je izabran u 15 najboljih igrača NBA. Za jugoslavensku reprezentaciju 1982–90. nastupio 155 puta te osvojio medalje na Univerzijadi u Edmontonu 1983 (srebrna) i Zagrebu 1987 (zlatna), Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984 (brončana) i Seulu 1988 (srebrna), na svjetskim prvenstvima u Španjolskoj 1986 (brončana) i Argentini 1990 (zlatna) te europskima u Grčkoj 1987 (brončana) i SFRJ 1989 (zlatna; najbolji igrač prvenstva). S hrvatskom reprezentacijom, koju je kao prvi njezin kapetan predvodio 1992–93. u 40 nastupa, na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. osvojio srebrnu medalju. Poginuo u prometnoj nesreći. — Isticao se iznimnim talentom i predanim radom, bio vrstan tehničar, zbog lakoće i virtuoznosti u igri zvan »košarkaškim Mozartom«. Izabran je za najboljega europskoga košarkaša u anketi milanskoga časopisa La gazzetta dello sport 1986, 1989, 1992, 1993. Nagradu »Franjo Bučar« dobio 1992. kao član reprezentacije te za životno djelo posmrtno 2002; posmrtno dobio i nagrade Međunarodnoga olimpijskoga odbora »Olympic Order« 1993. te grada Šibenika 2002. Te godine uvršten je u košarkašku Kuću slavnih u Springfieldu, a 2008. među 50 osoba koje su najviše pridonijele razvoju europskoga klupskoga natjecanja (danas Euroliga). Zapamćen i po sudjelovanju u prosvjedu za priznanje Hrvatske ispred zgrade UN u New Yorku 1991. Po njem je nazvana športska dvorana (Košarkaški centar) u Zagrebu 1993, trofej najboljega igrača međunarodnoga McDonaldova prvenstva 1995 (do 1999), škola košarke u Šibeniku 1997, nagrada Hrvatskoga olimpijskoga odbora mladim pojedincima i ekipama za izvanredne športske rezultate i športski razvoj 2007. te hrvatski klupski košarkaški kup 2011. U Zagrebu je 2006. osnovan Muzejsko-memorijalni centar »Dražen Petrović«, u Šibeniku 2011. otvorena Spomen-soba. Spomenike su mu izradili V. Lipovac (1995, mramor, Lausanne, Olimpijski park), K. Kovačić (2006, bronca, Zagreb, Trg Dražena Petrovića) i K. Hraste (2011, odljev u bronci, Šibenik, Baldekin), zlatnik i srebrnjak s njegovim likom D. Mataušić (1994), a portret D. Popović (1995, ulje na platnu, Lausanne, Olimpijski muzej); lik mu je i na poštanskoj marki Hrvatske pošte (1994). O njem je snimljeno više dokumentarnih filmova i TV emisija (HTV 1993, 2013; Zaklada Dražena Petrovića 1996, videokaseta, 2013, DVD; Pozitiv film 2006, DVD; NBA TV 2009; ESPN 2010), a F. Petruša posvetio mu je strip Dječak (Zagreb 2014), nadahnut njegovim likom i djelom.

LIT.: Nezadrživi genijalac. Slobodna Dalmacija, 43(1986) 18. I, str. 14. — N. Bertičević: El grande Petrović. Sportske novosti, 42(1986) 18. I, str. 10. — Z. Kovačević: Mi vida. Madrid 1988. — Košarka, 1(1994) 1 (tematski broj); 1995 (posebno izd.). — Dražen Petrović, exegi monumentum. Zagreb (1995). — Z. Kovačević: Pola stoljeća Vukova iz Tuškanca. Zagreb 1996. — D. Škaro: Velikani hrvatskog sporta. Zagreb 2001. — V. Brkulj: Čovjek koji je spojio svjetove. Novi list, 56(2002) 27. IX, str. 58. — R. Plestenjak: Dan, ko je košarka izgubila dušo. Šport (Ljubljana), 2003, 35/36, str. 64–67. — M. Zorko: Dražen Petrović. Zagreb 20032. — M. Ćužić: Dražen Petrović – Mozart s Baldekina. Hrvatsko slovo, 10(2004) 18. VI, str. 16–17. — Z. Jajčević: Koncepcija izložbenog i muzejskog postava i organizacija djelovanja Muzejsko-memorijalnog centra Dražen Petrović. Informatica museologica, 36(2005) 3/4, str. 57–65. — N. Bertičević: Dražen Petrović, legenda koja traje. Hrvatska košarka, 1(2007) 5, str. 6–8. — R. Eibl: Dražen Petrović. U: Croatica, 2. Zagreb 2007, 764–769. — M. Šarec: I sportaši su stvarali Hrvatsku. Vjesnik, 67(2007) 17. I, str. 34–35. — F. Šarić: Legenda živi. Dražen se napokon vratio u svoj grad. Večernji list, 52(2011) 22. X, str. 20–21. — J. F. Escudero: Dražen Petrović, la leyenda del indomable. Madrid 20122. — Dražen Petrovic. Le stelle della NBA ai raggi X, 39. Milano 2013. — T. Spehr: Drazen. The Remarkable Life and Legacy of the Mozart of Basketball. (S. l.) 2014. — D. Brajdić: Nikad ispričana priča o Draženu. Večernji list, 55(2015) 25. V, str. 10–11; 26. V, str. 38–39; 27. V, str. 32–33; 28. V, str. 38–39; 29. V, str. 44–45. — M. Crnogaj i V. Radičević: Godine zmaja. Dražen – nikad ispričana priča. Zagreb 2015.
 
Ankica Šunjić (2015)