PETROVIĆ, Dražen

PETROVIĆ, Dražen, košarkaš (Šibenik, 22. X. 1964 — Denkendorf kraj Ingolstadta, 7. VI. 1993). Završio ekonomsku školu u Šibeniku 1983. Od 1976. igrao u KK »Šibenka« (završnica Kupa »Radivoja Koraća« 1982–83; prijepornom odlukom Košarkaškoga saveza Jugoslavije oduzeto državno prvenstvo 1983), 1984. prešao u zagrebački KK »Cibona« (državno prvenstvo 1985; Kup Jugoslavije 1985–86, 1988; Kup europskih prvaka 1985–86; Kup pobjednika kupova 1987; završnica Kupa »Radivoja Koraća« 1988). Karijeru 1988. nastavio u košarkaškoj sekciji športskoga društva »Real Madrid« (Kup Španjolske i Kup pobjednika kupova 1989), a od 1989 – kao predvodnik niza Europljana u američkoj profesionalnoj košarkaškoj ligi (NBA) – u klubovima »Portland Trail Blazers« do 1991 (prvaci Zapadne konferencije 1990) i »New Jersey Nets« do 1993, kad je izabran u 15 najboljih igrača NBA. Za jugoslavensku reprezentaciju 1982–90. nastupio 155 puta te osvojio medalje na Univerzijadi u Edmontonu 1983 (srebrna) i Zagrebu 1987 (zlatna), Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984 (brončana) i Seulu 1988 (srebrna), na svjetskim prvenstvima u Španjolskoj 1986 (brončana) i Argentini 1990 (zlatna) te europskima u Grčkoj 1987 (brončana) i SFRJ 1989 (zlatna; najbolji igrač prvenstva). S hrvatskom reprezentacijom, koju je kao prvi njezin kapetan predvodio 1992–93. u 40 nastupa, na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. osvojio srebrnu medalju. Poginuo u prometnoj nesreći. — Isticao se iznimnim talentom i predanim radom, bio vrstan tehničar, zbog lakoće i virtuoznosti u igri zvan »košarkaškim Mozartom«. Izabran je za najboljega europskoga košarkaša u anketi milanskoga časopisa La gazzetta dello sport 1986, 1989, 1992, 1993. Nagradu »Franjo Bučar« dobio 1992. kao član reprezentacije te za životno djelo posmrtno 2002; posmrtno dobio i nagrade Međunarodnoga olimpijskoga odbora »Olympic Order« 1993. te grada Šibenika 2002. Te godine uvršten je u košarkašku Kuću slavnih u Springfieldu, a 2008. među 50 osoba koje su najviše pridonijele razvoju europskoga klupskoga natjecanja (danas Euroliga). Zapamćen i po sudjelovanju u prosvjedu za priznanje Hrvatske ispred zgrade UN u New Yorku 1991. Po njem je nazvana športska dvorana (Košarkaški centar) u Zagrebu 1993, trofej najboljega igrača međunarodnoga McDonaldova prvenstva 1995 (do 1999), škola košarke u Šibeniku 1997, nagrada Hrvatskoga olimpijskoga odbora mladim pojedincima i ekipama za izvanredne športske rezultate i športski razvoj 2007. te hrvatski klupski košarkaški kup 2011. U Zagrebu je 2006. osnovan Muzejsko-memorijalni centar »Dražen Petrović«, u Šibeniku 2011. otvorena Spomen-soba. Spomenike su mu izradili V. Lipovac (1995, mramor, Lausanne, Olimpijski park), K. Kovačić (2006, bronca, Zagreb, Trg Dražena Petrovića) i K. Hraste (2011, odljev u bronci, Šibenik, Baldekin), zlatnik i srebrnjak s njegovim likom D. Mataušić (1994), a portret D. Popović (1995, ulje na platnu, Lausanne, Olimpijski muzej); lik mu je i na poštanskoj marki Hrvatske pošte (1994). O njem je snimljeno više dokumentarnih filmova i TV emisija (HTV 1993, 2013; Zaklada Dražena Petrovića 1996, videokaseta, 2013, DVD; Pozitiv film 2006, DVD; NBA TV 2009; ESPN 2010), a F. Petruša posvetio mu je strip Dječak (Zagreb 2014), nadahnut njegovim likom i djelom.