Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LUKSCH, Josef (Giuseppe, Jószef), oceanograf (Graz, 29. VIII. 1836 — Brunn am Gebirge, 29. VII. 1901). Završio 1855. Terezijansku vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu. Bio je potporučnik u 6. lovačkoj bojni, poručnik 1859, natporučnik 1861. U glavnostožernoj službi 1861. rekognoscirao područje uz Timok i proveo izmjeru Orşove. Od 1862. u mornaričkom pješaštvu, na brodu »Kaiser« sudjelovao u ratovima protiv Danske 1864. i Italije 1866 (za držanje u Viškoj bitki odlikovan Križem za vojničke zasluge). Predavao povijest i geografiju na Vojnopomorskoj akademiji u Rijeci od 1867 (profesor od 1870) do umirovljenja 1894. Uglavnom s J. Wolfom, s kojim je napisao većinu radova, brodovima »Nautilus« (1874), »Deli« (1875–77) i »Hertha« (1880) izveo prva sustavna fizičko-oceanografska istraživanja duž istarske i dalmatinske obale i u Kvarneru te četiriju poprječnih profila srednjega i južnoga Jadrana, zahvativši i Jonsko more. Na temelju njih su, među ostalim, uočili značenje Palagruškoga praga te izradili prikaz površinskih struja u ljetnom razdoblju; četiri izvješća Ugarskoj pomorskoj upravi tiskali su samostalno u Rijeci 1875–78, po jedno u izvješćima Stalnoga povjerenstva za Jadran 1879. i 1881. u prilogu časopisu Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens (MGS), u kojem su i priopćenje (1879) te sažetak (1887, pr.). Sudjelovao je u ekspedicijama broda »Pola« u istočnom Sredozemlju (1890–93), otvorenom Jadranu i Jonskom moru (1894) te u Crvenom moru (1895–98) te prikupljao i obrađivao podatke o dubini, temperaturi, slanosti, strujama i valovima te obliku morskoga dna; rezultate objavio u Beču u izdanju Denkschriften der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Mathematisch-naturwissenschaftliche Classe (DKAW, 1892–94, 1898, 1901), izvješća u Sitzungsberichte der Mathematisch-naturwissenschaftlichen Classe der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Abtheilung I (1892–93, 1896, 1898) i u Akademischer Anzeiger (1898), prikaze ekspedicija u MGS (1894, 1897, 1899). Poticajnom se drži rasprava o optičkim svojstvima morske vode (DKAW, 1901), među ostalim i zbog služenja vlastitim inačicama uređaja za mjerenje prozirnosti mora (nalik Secchijevu disku) i fotografsko utvrđivanje dubine do koje prodire Sunčeva svjetlost te Forelove ljestvice boja (Forel-Lukschova ljestvica). Pisao i o dubinskim termometrima, računskim ispravcima opažanja s obzirom na stanje mora, pomorskoj signalizaciji, Korintskom i Kielskom kanalu, ruskoj hidrografiji te austrougarskoj ekspediciji na Jan Mayen (MGS, 1877, 1883, 1886, 1888), obradivši i njezina mjerenja specifične težine i temperature morske vode (Die internationale Polarforschung 1882–1883. Die österreichische Polarstation Jan Mayen, 1. Beč 1886). Fizička svojstva mora, pretežno u Riječkom zaljevu, istraživao i 1901 (Sitzungsberichte der Mathematisch-naturwissenschaftlichen Klasse der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Abteilung IIa, 1903). Austrougarska oceanografska nastojanja pregledno prikazao u knjižici Az Adria és Magyarország részvétele a tengeren végzett természettani búvárlatokban (Budimpešta 1896) i izdanjima Földrajzi közlemények (Budimpešta 1897), Mittheilungen des Naturwissenschaftlichen Clubs in Fiume (1897) i Die Pflege der Erdkunde in Oesterreich 1848–1898 (Beč 1898). O sličnim temama pisao i u časopisima (Deutsche Rundschau für Geographie und Statistik, Beč 1883, 1885–86; Mittheilungen der K. k. geographischen Gesellschaft, Beč 1886, 1894; The Geographical Journal, London 1898) te u bečkom i budimpeštanskom stručno-popularnom i dnevnom tisku 1890-ih. Obradio fizička svojstva mora te morfologiju dna i obala u izdanju Handbuch der Oceanographie und maritimen Meteorologie, 1 (Beč 1883). Suautor je velikih školskih zemljovida o geografskim otkrićima i kolonijalnoj podjeli svijeta (Beč 1879, 1893). Bio je prvi predsjednik Prirodoslovnoga kluba u Rijeci 1883, član Austrijskoga geografskoga društva te počasni član društava u Berlinu, Parizu, Rimu, Budimpešti i Lisabonu.

LIT.: J. Svoboda: Die Theresianische Militär-Akademie zu Wiener-Neustadt und ihre Zöglinge von der Gründung der Anstalt bis auf unsere Tage, 1. Wien 1894. — T. Fuchs: J. Luksch’s Untersuchungen über die Transparenz und Farbe des Meerwassers. Mittheilungen der K. k. geographischen Gesellschaft (Beč), 44(1901) str. 189–195. — (Nekrolozi): The Geographical Journal (London), 18(1901) 5, str. 544; Meteorologische Zeitschrift (Beč), 18(1901) str. 570–571. — S. Günther, Naturwissenschaftliche Rundschau (Braunschweig), 16(1901) 43, str. 551–552. — P. Salcher: Geschichte der K. u. k. Marine-Akademie. Pola 1902, 27–28, 45, 76–78. — O. Regele: Beiträge zur Geschichte der staatlichen Landesaufnahme und Kartographie in Österreich bis zum Jahre 1918. Wien 1955. — M. Tešić: Naučnoistraživačka oceanografska delatnost u Jadranskom moru. Hidrografski godišnjak, 1963, str. 61–63. — G. Schefbeck: Die österreichisch-ungarischen Tiefsee-Expeditionen 1890–1898. Graz 1991. — M. Zore-Armanda: Razvoj fizičke oceanografije na Jadranu. Pomorski zbornik, 38(2000) str. 305–306, 328. — Ista: Mornarički časopis u Puli i oceanografija. Ibid., 45(2008) str. 220–224, 226. — A. Alebić-Juretić: (O 125. obljetnici osnutka Prirodoslovnoga kluba u Rijeci). Acta medico-historica Adriatica, 7(2009) 1, str. 280.
 
Filip Hameršak (2018)