Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LJUBUNČIĆ, Salih, pedagog (Livno, 1. I. 1890 — Zagreb, 23. VII. 1964). Završio učiteljsku školu u Sarajevu 1911. te 1922. dvogodišnju i 1928. četverogodišnju Višu pedagošku školu u Zagrebu (profesorski ispit položio 1932). Bio je učitelj u Jajcu 1911–15. i 1919–20, Sanici 1915–17, Šijama 1917–18, Duvnu 1918–19, Bosanskom Petrovcu 1919. i Zavidovićima 1920, nastavnik u trgovačkim školama u Mostaru od 1922. i Sarajevu od 1923. te u građanskoj školi u Bosanskoj Dubici od 1925. Od 1926. u Zagrebu u vježbaonici Više pedagoške škole, nakon dopusta za studij od 1928. u Višoj pedagoškoj školi, od 1930. u ženskoj Učiteljskoj školi i od 1932. u muškoj. Zbog jugoslavenske i marksističke orijentacije umirovljen 1941. Reaktiviran u Učiteljskoj školi u Zagrebu 1945, kratko radio u Ministarstvu prosvjete NR BiH 1946, potom bio profesor Više pedagoške škole u Sarajevu. Uvidjevši kako nema potpore za pedagoški koncept koji je zastupao, na vlastitu molbu umirovljen 1947. Istaknuti predstavnik radne škole, reformskoga pedagoškoga pokreta u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova, posvetio joj je i jedno od svojih glavnih djela (Škola rada, 1930). Bavio se praktičnim pedagoškim temama, mjesto formalnih stupnjeva J. F. Herbarta u izvođenju nastavne jedinice zauzimao se za primjenu metodičkih stupnjeva A. Fischera, isticao značenje umjetničkoga odgoja, odgojnu ulogu nastave i njezinu svezu sa stvarnim životom. Surađivao u časopisima Učitelj (Beograd 1921–23, 1938–39), Jedinstvo (1922), Napredak (1922–29, 1931, 1936–40; Napredak i Savremena škola, 1932–33; suurednik 1932, urednik 1933), Narodna prosveta (Beograd 1922–23, 1926), Uzgajatelj (1923–25), Obzor (1924), Slobodna tribuna (1924), Novi čovjek (1925–29, 1931), Pokret (1925–27), Hrvatski učitelj (1927), Savremena škola (1927–31, 1936–37; suurednik 1931; urednik priloga Školska praksa 1931–32), Narodno jedinstvo (1928), Pedagoški zbornik (Ljubljana 1928–29), Savremenik (1928–29), Građanska škola (Maribor 1929–30), Novosti (1929, 1931), Radna škola (Beograd 1929) i Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva (1951–52); neki su mu prinosi, napose o teoriji i praksi radne škole, tiskani i kao p. o. Pristaša etičkoga pokreta M. Vidovića, napisao je knjigu Vidovićeva škola (1925), sastavio upute i zadatke Slobodni pismeni sastavci u osnovnim, građanskim i nižim srednjim školama (Sarajevo 1925), priručnike Srpski ili hrvatski jezik – u nakladničkom nizu Vidovićeva dopisna škola za odrasle tiskano u 11 sveščića (Sarajevo 1925–1926, 1–2. 19272, 1. s. a.3) – Dalton-plan metoda (Zagreb 1927), Metodika računske obuke u školi rada (Zagreb 1929, 19392) i Materinski jezik u našim narodnim školama (Zagreb 1933), objavio biografsku studiju Davorin Trstenjak (1931) te, nakon studijskoga posjeta Zlínu 1933, knjižicu Školstvo i prosvjeta u Čehoslovačkoj (Zagreb 1934). U suradnji sastavio osnovnoškolski matematički udžbenik Računom u život (Beograd 1939) i priredio Bilježnicu za pedagoške vježbe (Zagreb s. a.; i slov. izd.). Sinteznim prilozima surađivao u knjizi Pedagoška Jugoslavija (Beograd 1939) i zborniku Naša domovina, 2 (Zagreb 1943) te bio suradnik Hrvatske enciklopedije HIBZ-a. Potpisivao se i inicijalima. Dopisni član Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora od 1922, pravi od 1924. Zastupljen u Pedagoškoj hrestomatiji M. Lukaša i E. Munjize (Osijek 2010). — Sudjelovao je u osnivanju Muslimanskoga kulturnoga društva »Narodna uzdanica« u Sarajevu 1923, bio predsjednik Društva zagrebačkih muslimana 1933–35. i 1938–39, nakon II. svjetskoga rata kao predsjednik Džematskoga medžlisa protivio se rušenju zagrebačke džamije. Prilozi s izraženijom muslimanskom kulturnom, socijalnom i nacionalnom sastavnicom objavljeni su mu u Novoj Evropi (1923, 1925, 1928), Đulistanu (1926), Islamskoj svijesti (1926), Jugoslavenskom listu (1926), Novom beharu (1930–34, 1936–40), Spomenici Gazi Husrevbegove četiristo-godišnjice (Sarajevo 1932), Narodnoj uzdanici (kalendar, 1937–40) i izdanju O »nacionaliziranju« Muslimana (Zagreb 1990). Njegovi se neobjavljeni rukopisi, dokumenti, korespondencija i dnevnički zapisci čuvaju u Hrvatskom školskom muzeju.

DJELA: Vidovićeva škola kao kulturno-etički i socijalno pedagoški pokret. Sarajevo 1925. — Škola rada. Zagreb 1930. — Davorin Trstenjak 1848–1921. Zagreb 1931.
 
LIT.: (O knj. Vidovićeva škola): S. Ilijić (Stj. I.), Obzor, 66(1925) 64, str. 2. — D. Kirilović (Dim. K.), Letopis Matice srpske (Novi Sad), 99(1925) CCCIV/1–2, str. 152–153. — A. Živković, Bogoslovska smotra, 13(1925) 4, str. 504–508. — J. Ravlić: (O knj. Slobodni pismeni sastavci). Pokret, 10(1926) 2, str. 24–26. — I. Nevistić: (O knj. Dalton-plan metoda). Vijenac, 5(1927) VII/13–14, str. 349–350. — A. Tunkl: (O knj. Metodika računske obuke). Napredak, 70(1929) 1/2, str. 48–53. — (O knj. Škola rada): S. Bebin, Novi čovjek, 7(1931) 2, str. 120–121. — J. Rukavina, Savremena škola, 5(1931) 1, str. 49–51. — J. Demarin: Građa za povijest pedagogije Hrvata, Srba i Slovenaca. Zagreb 1940, 46, 75. — Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958. — (Nekrolozi): Bosanski pogledi (London), 5(1964) 36/39, str. 437. — Lj. Krajačić, Pedagoški rad, 19(1964) 7/8, str. 393–394. — M. Rizvić: Književni život Bosne i Hercegovine između dva rata, 1–3. Sarajevo 1980. — T. Žalac: Napredni pokreti i organizacije prosvjetnih radnika u Hrvatskoj 1865–1981. Zagreb 1983. — S. Jakopović: Pokret radne škole u Hrvatskoj. Zagreb 1984. — M. Zaninović: Najistaknutiji pedagozi radne škole u Hrvatskoj. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 30(1990–91) 30(7), str. 246. — O. Muftić: Zapisi o gradnjama zagrebačkih džamija. Zagreb 1997, 36, 56–60, 63. — V. Strugar i H. Vrgoč: Doprinos pedagogiji i školskoj praksi. Zagreb 2001. — R. Hadžiefendić-Parić: Metodika materinskog jezika iz 1933. Saliha Ljubunčića (s popisom djela). Bošnjačka pismohrana, 3(2002) 9/12, str. 81–87. — I. Kemura: Značaj i uloga Narodne uzdanice u društvenom životu Bošnjaka (1923–1945). Sarajevo 2002. — Z. Hasanbegović: Muslimani u Zagrebu 1878–1945. Zagreb 2007. — Š. Batinić: Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije u Hrvatskoj (disertacija). Filozofski fakultet u Zagrebu, 2014. — Z. Bosnić: Utjecaj pokreta radne škole na odgojno-obrazovnu praksu u Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 20. stoljeća (disertacija). Filozofski fakultet u Zagrebu, 2015.
 
Štefka Batinić (2018)